Je li se Emmanuel Macron preračunao?
3. rujna 2018
Slatko i letargično ljeto je prošlo. Francuzi se vraćaju s godišnjih odmora. Mnoge prodavaonice su nakon dužeg vremena ponovo otvorene. Metroi su puni, a učenicima je počela nova školska godina.
Prošla je i politička blagost s kojim su se Francuzi odnosili prema svojoj vladi. S novom energijom i oštrinom sada prate politiku u Elizejskoj palači. Tragove toga prije svih osjeća predsjednik Emmanuel Macron. Njegovo ljeto nije bilo slatko i letargično. Predsjednik se na unutarnjopolitičkom planu borio kroz olujno ljeto. Sve je počelo aferom s Macronovim tjelohraniteljem Alexandreom Benallom. Francuze je uznemirilo to što jedan uposlenik Elizejske palače može na ulici primijeniti silu, a da ne snosi posljedice.
Po riječima političkog stručnjaka Jerômea Sainte-Marie iz instituta za istraživanje javnog mnijenja PollingVox u Parizu, to još jednom pokazuje Macronov autoritarni stil zbog kojeg i gubi popularnost u ispitivanjima javnog mnijenja. "Lijepa vremena su prošla. Mnogi birači svog predsjednika sada promatraju sa sve većim nepovjerenjem. To je novost”, kaže Sainte-Marie.
Prema rezultatima ispitivanja javnog mnijenja, koje je nedavno izvršio institut BVA, 59 posto Franuza je nezadovoljno svojim predsjednikom. Ono što je za Macrona uznemirujuće je da kritike ne dolaze samo od političkih protivnika. Tri četvrtine njegovih birača je nezadovoljno: čvrsta ruka u sindikalnoj politici, smanjenje subvencija za stanovanje, smanjenje broja zaposlenih u željeznici.
Ne pali europska ofenziva šarma
Predsjednika, koji se trenutno nalazi na putovanju po Europi, oslabio je i Nicolas Hulot, Macronov ministar za zaštitu okoliša kojeg je dizao u zvijezde, a koji je sad podnio ostavku. Emmanuel Macron je već posjetio 16 zemalja članica EU-a. Posljednje koje je posjetio su bile Danska i Finska.
Cilj ove sveobuhvatne europske turneje je za Macrona važan, ali i težak. Macron na vrijeme želi pridobiti birače za europske izbore koji se održavaju u svibnju iduće godine. Želja mu je pridobiti birače iz redova ljevice, desnice, ali i centra. Njegova politička ambicija je podijeliti Europu na dva tabora: nacionaliste i "progresivce”.
Analitičar Bruno Cautrès iz analitičkog centra Cevipof kaže da Macron prije svega želi podijeliti europske desničare. Na kraju se sa svojom strankom REM želi pojaviti kao "jedina alternativa i svoj uspjeh želi ponoviti na europskoj razini”.
Europski desničari se organiziraju
Francuski predsjednik ni iz daleka ne prolazi Europom onako kako bi on želio. Naprotiv, stručnjaci kao što je Olivier de France iz analitičkog centra IRIS prate kako se na europskoj razini stvorio snažan otpor. Zajedno s Češkom i Austrijom mađarski premijer Viktor Orban već duže vremena njeguje oštar euroskeptični ton.
Dodatni vjetar u leđa mađarskom premijeru daje i činjenica da je uz njega i Italija, jedna od zemalja koje su osnovale EU. Liberalna Švedska također na predstojećim izborima, koji se održavaju 9. rujna, računa s jasnim skretanjem udesno. "Emmanuel Macron se ovdje ne suočava samo s nekoliko problematičnih država nego s novim držanjem u Europi”, kaže stručnjak Cevipofa Cautrès.
Macron trenutno nema mnogo istomišljenika. On se u četvrtak u Parizu sastaje s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel koja se smatra Macronovim sigurnim partnerom. Zajedno žele promovirati reformske ideje kao što je zajednička obrana EU-a.
Cautrès je uvjeren da će se na kraju politički uspjeh stranačkih obitelji u Europi odlučivati na pitanju migracija. Stoga, smatra Cautrès, Europa ne bi trebala biti iznenađena ako Macronova stranka REM ne bude zabilježila veliki uspjeh na europskim izborima, nego, za razliku od predsjedničkih izbora u Francuskoj, vrlo dobar rezultat zabilježi nedavno preimenovani Front national. Ako se to dogodi, bit će to preuranjen kraj francuskog ljeta.