Konflikte Global

Na ta pitanja nema jednostavnog odgovora, barem za sada. Jer, statistike o sukobima za ovu tekuću godinu bit će izrađene najranije u prosincu. A i tada bi odgovori mogli biti različiti, ovisno o tome koja vrsta sukoba se u istraživanjima uzimala u obzir.

Širom svijeta 345 sukoba

Recimo, Institut za međunarodna istraživanja sukoba sa Sveučilišta u Heidelbergu u izradi studije "Globalni barometar sukoba", koju redovito izdaje od 2002. godine, polazi od široke definicije sukoba. Za njegove stručnjake postoje pet stupnjeva: od latentnog, još uvijek nenasilnog sukoba interesa (među kojima je i spor između Slovenije i Hrvatske) do organiziranog i sustavnog nasilja u ratu između dviju država ili unutar jedne zemlje. Na temelju te definicije ovaj je Institut u prošloj godini izbrojao 345 sukoba - više nego ikada do sada. No, ta brojka ne znači u prvom redu da je svijet postao još ratoborniji, nego je ona možda samo rezultat boljih mogućnosti za prikupljanje informacija i iz najzabačenijih regija svijeta.

Devet ratova od 39 nasilnih sukoba

Bez obzira na moguća tumačenja povećanja broja sukoba, ono što je sigurno je promjena njihovih obilježja. Institut iz Heidelberga je tako utvrdio sve veću primjenu nasilja. Dok su u 2007. zabilježena 32 sukoba u kojima se primjenjuje najbrutalnije nasilje, prošle je godine taj broj porastao na 39. Od toga je bilo devet ratova, dok ih je godinu dana ranije bilo šest. Evidentirano je i 95 sukoba u kojima se povremeno primjenjuje nasilje, dok se kod preostalih 211 sukoba, koje je Institut naveo u svom barometru za 2008. godinu, nasilje nije primjenjivalo. U prošloj godini niti jedan sukob nije trajno riješen. Institut iz Heidelberga ni u ovoj godini ne očekuje znatne promjene.

I hrvatsko-slovenski spor na popisu sukoba

U prošloj godini najveći broj sukoba vođen je u Africi. Tamo je registrirano 12 krajnje nasilnih sukoba, od čega su tri nova rata. Krizne regije su, među ostalim, Sudan, Čad, Kongo, Somalija, Etiopija, Mali i Niger. Niti jedan od tih prošlogodišnjih sukoba do danas nije riješen. Isto vrijedi i za Aziju, koja je na drugom mjestu po broju sukoba, među ostalim u Iraku, Iranu, Turskoj, Indiji, Pakistanu, Šri Lanki i na Bliskom istoku, a u ovoj je godini dodatno eskalirao i rat u Afganistanu. Na američkim kontinentima već godinama traje sukob u Kolumbiji, a i obračun vojske i policije s narkomanskom mafijom u Meksiku povremeno je skoro prerastao u građanski rat.

Iz Europe pak stižu dobre vijesti. Nakon što su Rusija i Gruzija prošle godine okončale rat oko gruzijskih pokrajina Južne Osetije i Abhazije, napetosti u toj regiji su popustile, mada i dalje nije postignuto konačno političko rješenje. Na popisu sukoba našao se i spor između Hrvatske i Slovenije oko graničnih pitanja. Institut iz Heidelberga kao pozitivno ističe da je ovdje napokon postignut dogovor oko političkog rješenja.

Sve više vojnih pučeva

Novost u razvoju sukoba u svijetu je i sve veći broj vojnih pučeva. Njih početkom ovog tisućljeća gotovo da i nije bilo, a u ovoj, 2009. godini, zabilježeno ih je već sedam, posljednji u Hondurasu. Radi li se o izuzecima ili o novom trendu, o tome stručnjaci s Instituta za međunarodno istraživanje sukoba za sada ne mogu dati pouzdana predviđanja.

Autor: Andreas Zumach/Andrea Jung-Grimm

Od. ur.: A. Šubić