Jeruzalem: prosvjedi zbog najavljenih deložacija

Inače prilično tiha četvrt Šeik Džarah u istočnom Jeruzalemu posljednjih dana je uzavrela. Svake večeri se prosvjeduje. Vrhovni sud Izraela trebao je danas (10. 5.) odlučiti o tomu hoće li četiri obitelji koje tu žive morati napustiti svoje domove – u korist izraelskih doseljenika. Ročište je za sada odgođeno.

Ali Arapi se i dalje svake večeri okupljaju kako bi zajedno bili na iftaru, zajedničkom obroku nakon posta tijekom Ramazana. U tu svrhu, ispred kuće obitelji Al Kurd, jedne od četiri kojima prijeti deložacija, postavljena je dugački stol.

S druge strane ih promatraju židovski naseljenici. Nakon presude koju je sud donio prije desetak godina, oni su se uselili na drugoj strani ulice i otamo izbacili jednu palestinsku obitelj.

„Četvrt Šeik Džared je svjedok sustavnih napora izraelske (okupacijske) vlade da zauzme naše kuće. Postoje jasni dogovori između organizacija naseljenika i izraelskog pravosuđa da nas izbace iz naših kuća“, tvrdi Mohamed al Kurd, mladi Palestinac, čijoj obitelji prijeti deložacija.

Prije nekoliko večeri, židovske naseljenike posjetio je i Itamar Ben-Gvir, desno ekstremistički zastupnik Kneseta. Zajedno s drugim ultradesničarima on je pozvao na „zaštitu“ od prosvjednika i arapskih susjeda.

Večer je protekla u verbalnim provokacijama, među prosvjednicima i naseljenicima su letjele boce, kamenje i plastične stolice. Intervenirali su i specijalci izraelske policije i tijekom večeri uhitili nekoliko palestinskih aktivista.

„Više se ne bojim“, kaže Murad Atia. Ona ima 25 godina, učiteljica je arapskog i živi tu u susjedstvu. „Ovo su naše kuće. Ako pokažemo strah, oduzet će nam naše kuće. Onda se možemo samo spakirati i otići".

Sudske presude u korist doseljenika

Sudski i politički sporovi između stanovnika četvrti Šeik Džared i naseljeničkih organizacija traju već duži niz godina. Još 2008. sud je presudio u korist doseljenika i naredio da se jedna kuća u tom palestinskom kvartu deložira. Otada se izraelski i palestinski aktivisti okupljaju na malim protestima protiv daljeg preuzimanja kuća u susjedstvu.

Prema informacijama izraelskih organizacija za ljudska prava, trenutno je ugroženo osam obitelji, četiri bi mogle izgubiti svoje kuće nakon Ramazana, a još četiri u kolovozu. U ostalim slučajevima postupci su još uvijek u toku.

Pored male enklave naseljenika putić vodi do kuće Abdelfataha Iskafija. I njegovoj obitelji prijeti deložacija i on brine kako će se situacija razvijati u narednih nekoliko dana ili tjedana. „Djeca su vrlo napeta", kaže. „Kamo možemo otići, mi i još tri obitelji? Iznajmljivanje kuće u ovom dijelu grada stoji između 3.000 i 5.000 američkih dolara, to mogu sebi priuštiti samo stranci", kaže Iskafi, misleći na visoke stanarine u diplomatskoj četvrti. „Mi smo prilično skromni ljudi, nismo bogati. Izbjeglice smo i posjedujemo samo svoje kuće."

„Ideološke naseljeničke grupe"

Četvrt Šeik Džarah nalazi se na brdu u istočnom Jeruzalemu, na desetak minuta hoda od starog grada. Više diplomatskih misija i međunarodnih organizacija tu su smjestile svoje urede i rezidencije. U susjedstvu je i mjesto za koje se vjeruje da je grob Šimona Pravednog, koje uglavnom posjećuju ultraortodoksni Židovi.

Prema tvrdnjama izraelske nevladine organizacije „Ir Amim“, četvrt Šeik Džarah, kao i okrug Siluan u južnom dijelu grada, posljednjih godina „pod velikim su pritiskom ideoloških naseljenika".

Borba protiv deložacija oslikava bit izraelsko-palestinskog sukoba. Kao i mnogi drugi Palestinci, i obitelj Iskafija morala je tijekom Izraelsko-arapskog rata 1948. napustiti svoju kuću u zapadnom Jeruzalemu i pobjeći u istočni dio grada, kaže on. Drugi su pobjegli u Gazu ili susjedni Jordan, i tamo ostali nakon što je 1948. osnovan Izrael.

Pedesetih godina je Jordan, koji je tada upravljao Istočnim Jeruzalemom i Zapadnom obalom, nastanio neke od palestinskih izbjeglica u četvrt Šeik Džarah, uz pomoć agencije UN-a za pomoć palestinskim izbjeglicama, UNRWA. Oni su se zauzvrat odrekli izbjegličkog statusa.

Ali poslije Šestodnevnog rata 1967, Izrael je isprva okupirao Istočni Jeruzalem, zatim to područje anektirao i cijeli Jeruzalem proglasio glavnim gradom zemlje.

„Diskriminatorsko zakonodavstvo"

Deložacije sprovodi organizacija „Nahalat Šimon". Oni tvrde da su zemlju kupili od dvije židovske organizacije koje su ju navodno posjedovale krajem 19. stoljeća. Za zamjenika gradonačelnika Jeruzalema i predstavnika naseljenika Arijeha Kinga, palestinske obitelji su u najboljem slučaju „skvoteri“, dakle oni koji su kuće bespravno okupirali.

„Ta zemlja pripada Židovima već više od sto godina. Oni su tu oduvijek živjeli i ona pripada njima", kaže King. „Ono što se promijenilo jest to da Arapi sad odjednom tvrde da je to njihova zemlja i da ne prihvaćaju da su Židovi njeni vlasnici."

King očekuje da će sud uskoro odlučiti da kuće moraju biti deložirane – pa čak i ako bi to dovelo do većih napetosti. „To je vrlo mali, lokalni sukob, on ne utiče na ostatak Jeruzalema ili Izraela. Riječ je o nekoliko arapskih obitelji koje su prekršile zakon".

Situaciju pogoršava činjenica da izraelski zakon sprječava Palestince da traže pravo na imovinu ili kompenzaciju za imovinu koju su izgubili u Izraelsko-arapskom ratu 1948. – za razliku od Izraelaca, koji mogu podnijeti tužbu za izgubljenu imovinu.

„Pravni temelj za ove deložacije je diskriminatorsko zakonodavstvo“, kaže Hagit Ofran, predstavnik izraelske organizacije „Mir sada“ (Peace Now) koja se bori protiv naseljavanja. „To nije neki čisto pravni slučaj, to je politička stvar do koje se dolazi pravnim sredstvima“,kaže Ofran. „Suđenja su samo sredstvo za iseljavanje stotina Palestinaca iz Šeik Džaraha ili Siluana kako bi ih zamijenili naseljenicima".

Kritike iz UN-a i EU-a

Vrhovni sud Izraela predložio je kontroverzni kompromis između doseljeničkih organizacija i palestinskih obitelji. Prema tom prijedlogu, palestinske obitelji bi trebale prihvatiti izraelskog vlasnika, a da zauzvrat dobiju pravo na zaštićeni zakup kuće. Palestinska strana je to odbila.

Planove o naseljavanju u međuvremenu su osudile Ujedinjeni narodi, Europska unija, kao i neke druge zemlje. Deložacije izazivaju „ozbiljnu zabrinutost“. „Takve akcije su, prema međunarodnom humanitarnom pravu, nezakonite, i samo potiču napetost“, rekao je ovog vikenda glasnogovornik EU-a Peter Stano.