Još jedna europska tužba protiv Poljske
15. kolovoza 2018
Ovog utorka (14.8.) je iz Bruxellesa u Varšavu otišlo posljednje upozorenje s rokom od četiri tjedna da vlada i parlament Poljske promijene odredbe o načinu sastavljanja sudaca Vrhovnog suda. Pozitivni odgovor vlade konzervativne stranke pravo i pravednost (PiS) zapravo nitko u Europskoj komisiji niti ne očekuje.
Jer već je odavno poslano prvo „upozorenje" Poljskoj kako temelji načela demokracije Europske unije jamče da se izvršna - vlada i zakonodavna vlast – parlament trebaju držati podalje od sudske vlasti i kako nije prihvatljivo čak niti „formalno" mijenjanje propisa o sastavu sudaca Vrhovnog suda tako da im se odjednom skraćuje radni vijek.
Na to upozorenje je u Bruxelles stigao odgovor vlade Poljske na 36 stranica gdje pak Varšava objašnjava Europskoj komisiji kako ona smatra pogrešnim da se Europska unija uopće miješa i kritizira reforme pravosuđa u Poljskoj. „Tenor već tog odgovora je pokazao kako Poljska ne želi popustiti", čujemo od jednog službenika EU-a. U osnovi, tu se osporava pravo EU-a da uopće ima veze s oblikovanjem nacionalnog pravosuđa.
„Čistka" u pravosuđu?
Sastav sudaca Vrhovnog suda Poljske je, kao što to obično biva, određen mandatima tako da jedan sastav vlade i parlamenta nije u stanju bitno mijenjati odnose snaga. Ali odlukom Kaczynskijeve stranke da ti suci moraju u mirovinu ne sa 70, nego sa 65 godina, je odjednom Vrhovni sud ispražnjen za čak 27 sutkinja i sudaca.
Oni doduše produženje svog radnog vijeka mogu zatražiti od predsjednika države, a makar je predsjednik Andrzej Duda iz stranke PiS već pokazao kako nije baš potpuno suglasan s predsjednikom stranke kojoj pripada, teško će i takva produživanja biti nešto drugo osim rijetke iznimke. Tim više što je predsjednica Vrhovnog suda Malgorzata Gersdorf odlučna protivnica takvog utjecaja države na sudstvo i istovremeno je prva koja odbija otići u mirovinu, tvrdeći da joj je Ustavom zajamčena dužina njezine dužnosti. Pavel Mucha iz ureda predsjednika pak tvrdi kako je „to zabluda".
Sve u svemu, europski povjerenik za pravosuđe Frans Timmermans će doduše pričekati da prođe taj rok od četiri tjedna, ali već je i spremna nova tužba Europske komisije protiv Poljske pred Europskim sudom. Takvih „postupaka zbog povrede sporazuma" u EU-u ima mnogo zbog najrazličitijih povreda smjernica Europske unije u različitim državama članicama, ali u slučaju Poljske je to tek još jedna stranica u već ozbiljnom postupku koji se vodi protiv te zemlje.
Jedan glas je dovoljan Varšavi
Jer još od prosinca je Europska komisija povela postupak prema Članku 7. Lisabonskog sporazuma jer smatra kako se u Poljskoj sustavno potkopava temeljno načelo neovisnosti pravosuđa. Još nikad nije poveden zapravo najteži postupak protiv neke članice, makar je on – kao što se moglo i očekivati – zaglavio u Ministarskom vijeću, dakle tijelu koje čine predstavnici svih zemalja članica.
Postupak može biti prihvaćen samo jednoglasno, tako da je dovoljno da jedna jedina članica ne podržava takvo kažnjavanje pa da sankcije nikad ne budu uvedene: to je praktično suspenzija članstva države protiv koje se postupak vodi. A taj glas za Poljsku će svakako dati barem Orbanova Mađarska koja je zapravo i sama krenula u reformu pravosuđa, ne posve različit od onoga u Poljskoj.
Sve u svemu, natezanje između Varšave i Bruxellesa se vodi i dalje, a niti jedna strana ne pokazuje volju popustiti. Jer kako kaže povjerenik za pravosuđe Timmermans: „Članica Europske unije može biti samo pravna država." A narušavanjem trodiobe vlasti, Poljska se sve više udaljava od tog načela.
Ako ne suspenzija, onda globa...
Europski sud je protiv Poljske već donio odluku po kojoj nije prihvatljivo da ta zemlja, zajedno s Češkom i Mađarskom, ignorira europske dogovore o raspoređivanju izbjeglica, odnosno tražitelja azila. I nakon te odluke prošle godine se nije dogodilo opet ništa, tako da je EK opet tužio Poljsku zbog neposluha. Ta odluka se očekuje ove jeseni, a ona može sadržavati priličnu novčanu kaznu koju Europska komisija onda može uzeti od novca koji je načelno odobren ovoj članici.
Tu je još jedna odluka Europskog suda kako u slučaju europskog uhidbenog naloga, članica od koje se traži uhićenje i izručivanje mora provjeriti, hoće li u zemlji kamo će optuženik biti izručen, on tamo biti suočen i s poštenim i neovisnim sudskim procesom. („Provjera“ uhidbenog naloga ako ga traži Poljska) Ova odluka je neposredno vezana s, lako je moguće, neosnovanom žalbom jednog optuženika za šverc narkoticima kojeg je Poljska tražila od Irske, ali odlukom Europskog suda se upozorava da se to mora provjeriti prije izručenja ne samo u Poljsku, nego i u bilo koju drugu zemlju gdje postoji sumnja u neovisno pravosuđe.