Kada, gdje i tko potpisuje pristupni ugovor Hrvatske ?

U srijedu (14.9.) Odbor stalnih predstavnika EU-a (Coreper) trebao bi prihvatiti englesku verziju pristupnog ugovora s Hrvatskom i zatražiti od Europske komisije mišljenje o usklađenosti nacrta ugovora s onim što je ispregovarano u pregovorima s Hrvatskom. Tražit će se i od Europskog parlamenta da pristane na nacrt pristupnog ugovora. Izvjestitelj za Hrvatsku u Europskom parlamentu Hannes Swoboda je najavio glasovanje u Odboru za vanjsku politiku za sredinu studenog, a na plenarnoj sjednici u Europskom parlamentu 1. prosinca.

Nakon toga moguće je potpisivanje ugovora već 2. prosinca. Za taj datum zalažu se Poljaci koji bi htjeli da se ugovor potpiše u Varšavi. Druga mogućnost je da se ugovor potpiše 5. prosinca, dan nakon parlamentarnih izbora u Hrvatskoj, a treća mogućnost je potpisivanje 9.12. u okviru sastanka na vrhu Europske unije. U prva dva slučaja ugovor bi s europske strane potpisali nižerangirani čelnici EU-a i zemalja članica, uglavnom ministri vanjskih poslova, dok bi 9. prosinca to bili šefovi država i vlada 27 zemalja članica. S Hrvatske strane ugovor neovisno o datumu potpisuju predsjednik države, predsjednik/ica vlade, ministar vanjskih poslova i glavni pregovarač, dakle Ivo Josipović, Jadranka Kosor, Gordan Jandroković i Vladimir Drobnjak.

Premda je Europska pučka stranka najbrojnija i najsnažnija politička struja u Europskom parlamentu te podržava svoju sestrinsku stranku HDZ, u Bruxellesu su uvijek naglašavali da se ipak ne žele miješati u unutarnje stvari jedne pristupajuće zemlje, a posebice kada se radi o odlukama koje padaju u osjetljivo vrijeme uoči parlamentarnih izbora. Premda ni predsjednik Europskog parlamenta Jery Buzek, ni predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso i ni poljski premijer Donald Tusk nikada nisu skirvali da hrvatsku premijerku Jadranku Kosor smatraju jednom od najzaslužnijih za završetak pristupnih pregovora, potpisivanje pristupnog ugovora moglo bi se dogoditi ne samo nakon parlamentarnih izbora koji se održavaju 4. prosinca, dakle 9.prosinca, već je moguće da se ugovor potpiša neposredno pred početak izborne šutnje, a time premijerka Kosor i njezina stranka pokušaju kapitalizirati potpis u samoj završnici predizborne kampanje.

Potpis u Bruxellesu ili Poljskoj?

Premda je teško prognozirati ali vrlo je vjerojatno je da će potpis „pasti“ u Bruxellesu u okviru prosinačkog sastanka na vrhu Europske unije, iako bi Poljska vrlo rado htjela da se ugovor o pristupanju s Hrvatskom ipak obavi u Poljskoj, i ako da, onda u Varšavi ili možda čak Krakovu.

No pitanje je, hoće li zemlje članice, u vremenima duboke dužničke krize htjeti izdvojiti dan za dolazak na potpisivanje ugovora o pristupanju 28. zemlje u društvo Europske unije – iako je to jedna od rijetkih dobrih vjijesti za EU u proteklih nekoliko teških i burnih mjeseci.

Potpisivanje 9.prosinca u Bruxellesu odgovara mnogima, jer bi se tada mogao i Srbiji dodijeliti status kandidata i eventualni datum početka pregovora, kao i odrediti datum početka pregovora s Crnom Gorom, a možda i s Makedonijom.

Tusk donosi u Zagreb englesku verziju ugovora o pristupanju

Postoji i izjava poljskog premijera Tuska koja laska Hrvatskoj. On je izjavio da je jesen u Zagrebu lijepa, pa je rekao kako želi osobno dostaviti tekst pristupnog ugovora na engleskom jeziku premijerki Kosor, a to bi predsjednik poljske vlade mogao učiniti uskoro. Iz Europskog vijeća i službe prevoditelja doznajem da će prijevod pristupnog ugovora na hrvatski ostale službene jezike Europske unije trajati sve do početka prosinca.

Što se tiče potpisivanja pristupnog ugovora, posljednje je bilo u proljeće 2005. u Luksemburgu a potpisalo ga je 25 zemalja članica te Bugarska i Rumunjska. Potpis tada nije obavljen na najvišoj razini predsjednika i premijera već na razini šefova diplomacija. S bugarske i rumunjske strane ugovor su tada potpisali predsjednici, premijeri i ministri vanjskih poslova, a s europske ministri vanjskih poslova. Stoga u Bruxellesu poručuju da ne postoji nikakav problem da se ugovor o pristupanju s Hrvatskom potpiše na razini šefova diplomacija a s hrvatske strane predsjednik države, šef Vlade i ministar vanjskih poslova.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

 Odg. ur.: S. Matić