Kada i roditelji unište (europske) snove sina

Nad ulazom u sveučilište vijori zastava Europske unije. Zgrada je razmjerno neugledna, na obali kanala usred Bruggea u belgijskoj Flandriji. A dok još uvijek po kamenim kockama srednjovjekovnih ulica odzvanjaju konjske potkove i kamere turista neprestano fotografiraju, u unutrašnjosti Europskog sveučilišta vladaju političke rasprave. U knjižnici, na dugačkim hodnicima, u kantini i u dvorištu zgrade, posvuda su studenti upleteni u rasprave i razgovore.

Još od 1949. se tamo obrazuju mladi od kojih se očekuje da preuzmu upravljanje Europskom unijom. Naravno da je tamo bilo i mladih iz Velike Britanije kao što je Edward Dean. 24 su mu godine i vjerovao je kako mu diploma iz europskog prava jamči karijeru u Europskoj komisiji.

Ali sad je jedini Britanac na tom studiju, a ujedno i jedini od tih studenata koji je prisiljen razmišljati o "planu B".

Mali zatvoreni svijet

Srećemo Deana koji se još uvijek dobro osjeća tu u Bruggeu. Kratko ošišan, naočale bez okvira, siva vesta. Prvo nam objašnjava život na sveučilištu: "Ovdje se sve odvija ekstremno demokratski. O svemu se glasuje, čak i o tome da li da i ljeti u kantini bude uključeno grijanje." Priznaje da to može biti naporno, ali se zaljubio u ovaj grad. Makar priznaje da po zimi može biti prilično tmuran. A i u sveučilištu ima dojam kao da žive u nekakvom europskom mikrokozmosu, daleko od svake realnosti.

U dvorištu se osjeća hladan vjetar, nekoliko studenata pjevuši, a jedna magnolija prostire svoju krošnju nad postavljenim stolovima.

Gruba realnost je sustigla Deana 23. lipnja 2016. Još se točno sjeća tog dana: letio je iz Bruxellesa za London, nad gradom su bili debeli kišni oblaci. Na jesen je trebao početi studij na ovom sveučilištu za europske dužnosnike i planirao je raditi u pravnom odjelu Europske komisije. Zato je prije dvije godine počeo učiti francuski. Zato se s politologije prebacio na pravo.

Pragmatični i konzervativni

Oboje njegovih roditelja su liječnici, radiolozi s jugozapada Engleske. I oboje su glasovali za izlazak Velike Britanije iz Europske unije. Naravno da su znali da to uništava planove njihovog sina.

Dean je pragmatičan. Na izborima bira konzervativnu stranku, a politički se smatra nešto desnijim od centra, prije nekoliko godina je pristupio i britanskim Torijevcima. Kaže kako u Bruggeu nema mnogo studenata koji su tako kritični prema EU-u. Ali i za njega Europska unija prije svega znači slobodu. Važno mu je da slobodno donosi vlastite odluke, također i o svojoj karijeri. "Sigurno bih mogao naći dobar posao u Velikoj Britaniji, ali to nije moj prvi izbor", kaže nam. A to ga ljuti.

Naraštaj njegovih roditelja je mladima u Velikoj Britaniji oteo perspektivu, kaže nam Dean. Ne želi o tome razgovarati s ocem i majkom, a sada je ionako prekasno. A Britanci su ponosni da su "okrenuli kormilo". "Problem je da mi Britanci nikad nismo dovoljno putovali", misli student. Europa je to poticala, mnogo je mladih koji su krenuli na put u druge zemlje. A Deana trenutno ništa ne vuče da se vrati u domovinu, čak i sada preko Uskrsa je ostao u Bruggeu.

"Tvrdi" Brexit

Ako Theresa May pobijedi na prijevremenim izborima 8. lipnja to bi moglo značiti da će Brexit biti još "tvrđi" nego što se to uopće očekivalo. Studenti će to osjetiti kraćenjem državnih potpora, također i tu u Bruggeu. Trošak studija iznosi oko 24 tisuće eura za desetomjesečni program, a gotovo tri četvrtine studenata prima potpore svojih nacionalnih vlada. Svaka članica se nada da tako ulaže i u budućnost zemlje.

Za Britance to više ne vrijedi. Već sad se kandidiralo manje Britanaca nego prije godinu dana, kažu u sveučilištu. S Deanom trenutno je četvero Britanaca na tom sveučilištu: "Većina od njih ne želi nazad u Englesku", priznaje nam. Za razliku od većine njihovih sunarodnjaka, ovi studenti imaju izuzetno pozitivno, gotovo fanatično mišljenje o Europskoj uniji i njezinim institucijama. I od njih neki misle da treba učiniti i posljednji korak i stvoriti nadnacionalnu "super-državu", gotovo svi misle da bi Bruxelles trebao imati još više utjecaja na svoje članice.

Christopher Powers je također pohađao Europsko sveučilište i već je diplomirao. I njemu su 24 godine i na čelu je pokreta mladih federalista Velike Britanije. Powers tvrdi da "tvrdi" Brexit znači gubitak i za britanska elitna sveučilišta. Pogodilo je i njega: Powers trenutno u Cambridgeu radi na svom doktoratu o povijesti britanske omladine i europskih integracija. Nakon referenduma su već neki istraživački projekti sveučilišta morali biti otkazani. Sada i Powers traži način kako da financira svoje istraživanje.

Ima i "plan C"

Pokret Young European Movement je najveća britanska pro-europska organizacija za osobe mlađe od 35 godina. U njoj djeluje i Powers i zajedno s petstotinjak plaćenih suradnika pokušava obuhvatiti mlade u toj zemlji. On se zalaže za snažnu, tijesno povezanu Europu, želi svima objasniti ideju koja je dovela do stvaranja Unije - čak i sad nakon Brexita. U svakom slučaju, taj pokret je postojao čak i prije nego što je Velika Britanija pristupila Europskoj ekonomskoj zajednici 1973. Njegova je vizija bila zajedničkim snagama nešto postići i onda biti dijelom onoga što spaja sve zemlje članice.

Powers svoju budućnost vidi u Velikoj Britaniji, ali Edward Dean ne: koncem godine odlazi u Bruxelles. Tamo ga čeka posao u jednom uglednom odvjetničkom uredu. On se specijalizirao za pravo u tržišnoj utakmici kako bi povećao šanse da nađe dobar posao. "Najgore što mi se može dogoditi? Da me izbace van 2019. kad završe pregovori o izlasku", kaže nam Dean.

Ali čak i u tom slučaju ima onda "plan C": želi se baciti u politiku kako bi Veliku Britaniju odveo u smjeru kamo on misli da bi trebala ići. A to svakako nije Brexit.