Kada korporacije plaćaju za umjetnost...

Tema natječaja i ove je godine bila „multimedijalna proizvodnja zvuka i slike“ – tako da su prijavljeni radovi bili temeljeni na novim komunikacijskim tehnologijama i medijskoj umjetnosti, a nastali na području presijecanja tehnologije i umjetnosti. Primamljive novčane nagrade bile su jamstvo dobroga odaziva hrvatskih umjetnika – na natječaj ih se prijavilo čak 152. U uži izbor, predstavljen na izložbi u zagrebačkome Domu HDLU-a, uvršteni su radovi 28 autora, a otvorenje izložbe bila je i prilika za proglašenje najboljih.

Prva nagrada za plastičnu operaciju lutke

Međunarodna prosudbena komisija prvu je nagradu, koja uključuje i otkup rada za 75 tisuća kuna, dodijelila zagrebačkoj umjetnici Ani Horvat. Njezin projekt „Prije i poslije“ tematizira fenomen estetske kirurgije – video radom i instalacijom bilježi, naime, kirurške zahvate na krpenoj lutki. "Jednom prilikom sam radila na scenskoj lutki. Popravljala sam ju, šivala i našla se u neobičnoj situaciji da zapravo radim 'face-lift' na lutki", prisjeća se umjetnica kako je sve krenulo. To je bilo prije tri godine i tada se na hrvatskoj televiziji počela prikazivati emisija o ljudima koji daju da ih se snima dok prolaze plastične operacije. Za Anu Horvat je to jedna nehumana situacija, neobična joj je ta zaluđenost izgledom. Ona je u rad uključila fotografije lutaka prije i poslije zahvata, snimke njihovih fiktivnih izjava i tijeka samih operacija, te uzorke masnog tkiva i implantata, odnosno vatu i konce. Otkup od 75 tisuća kuna najveća je cijena za koju je do sada prodala neki svoj rad, a novac namjerava uložiti u nove projekte. Ani Horvat dobro će doći i put u New York jer zahvaljujući pobjedi na natječaju imat će i samostalnu izložbu u tamošnjoj galeriji P.S.1.

Multimedijalni radovi za multimedijalnu zbirku

Razloga za zadovoljstvo imaju i drugo- i trećeplasirani autori, jer njihove radove Hrvatski telekom (T-HT) za MSU otkupljuje za 70, odnosno 65 tisuća kuna. Drugu nagradu osvojila je tako dubrovačka umjetnica Ana Opalić, a treću Davor Sanvincenti.

Predsjednica prosudbene komisije i v.d. ravnateljice Muzeja suvremene umjetnosti Jadranka Pintarić objasnila je kako se Opalić ovoga puta predstavlja kao autorica video instalacije, a ne kao fotografkinja s jednom vrlo osobnom, ali izuzetno dojmljivom pričom. Davor Sanvincenti je pak mladi umjetnik koji radi u mediju filma i optičkih istraživanja, po čemu je MSU upravo poznat jer ima vrlo dobru zbirku optičke i kinetičke umjetnost, pa se kaže Pintarić, njegov rad odlično uklapa u zbirku.

Umjetnički radovi traže zgradu...

No, i drugi radovi odabrani za izložbu nude razna iznenađenja. "Istaknula bih rad Tanje Perišić – ta mlada umjetnica koju smo nedavno predstavili i već na ovom natječaju iznenadila je žiri svojim odličnim interaktivnim radom s laserima, zatim tu je Alem Korkut – umjetnik koji nas svaki put iznenadi sa svojim radovima, a ovdje ima kombinaciju automatskog crteža i fotografija", ispričala nam je Jadranka Pintarić

No što je s prostorom gdje bi otkupljeni radovi trebali biti izloženi? Nova zgrada Muzeja, naime, još nije dovršena, iako je već odavno trebala primiti prve posjetitelje. "Datum vam doista ne mogu reći, ali se iskreno nadam da će to biti sljedeće godine", rekla je Pintarić. koja računa sa selidbom na proljeće. Sasvim je sigurno da će izložba odabranih radova natječaja za nagrade [email protected] ostati otvorena do 23. studenoga, kada će biti proglašen i dobitnik nagrade publike, koji će biti nagrađen s 15 tisuća kuna.