Kada vlada "daruje" novac medijima

Nakon prošlogodišnjih 5 milijuna konvertibilnih maraka koje je Vlada RS-a dodijelila medijima u ovom entitetu kao bespovratnu pomoć, i ove godine će očigledno s ”viškom novca” pokušati pokrpiti rupe u nekim medijskim kućama. Da li prošlogodišnjih 5 milijuna nije dalo očekivane rezultate pa vlada na ovaj način pokušava još jednom stimulirati medije, i to u izbornoj godini, znat će se tek za 90 dana, toliko naime ima vremena za predaju projekata. No ovaj potez Vlade RS predsjedavajući Odbora direktora Transparency Internacional za Bosnu i Hercegovinu Emir Đikić smatra potkupljivanjem medija: “To što će taj novac biti potkupljivanje za objavljivanje filmova i raznih drugih stvari kako bi se pokazalo da je u RS-u sve divno i krasno, tu nitko ne može utjecati.”

Većina novinara šuti

Novinari, međutim, imaju podijeljene stavove u pogledu ovog pitanja, ovisno u kojim medijima rade. Dok je za medije iz RS-a ovakav potez standardna poslovna prilika, predstavnici medija iz Federacije ovo vide kao opasan udar na autonomiju medija. Novinar Federalne televizije (FTV) iz Banja Luke Mišo Vidović, koji je više puta bio verbalno napadnut obavljajući svoj posao, kaže kako vlada ovim potezom u predizbornoj kampanji želi pun nadzor nad medijima: ”Vlada je zabranila entitetskim dužnosnicima davanje izjava Federalnoj televiziji, što je samo još jedan od dokaza da sloboda medija u RS-u ne postoji, odnosno da ta sloboda medija postoji u onolikoj mjeri koliko to želi vladajuća vlast.”

Predsjednica Udruženja BH novinari Milkica Milojević navodi kako sredstva mogu, a i ne moraju utjecati na rad medija: ”Naravno da može biti opasno. Novac je iskušenje. Mi novinari kao profesionalnci trebamo biti potpuno indiferentni prema toj činjenici, jer novce ne dobivamo mi nego kompanije u kojima radimo, a to je ipak razlika.”

Najava bojkota

Prošle godine novac je dobilo 70 medijskih kuća sa sjedištem u RS-u. Među njima je i Radio-Televizija Republike Srpske (RTRS) za koju dio javnosti u BiH smatra da je pod direktnim utjecajem Vlade RS. Generalni direktor ove medijske kuće Dragan Davidović demantira ove tvrdnje navodeći kako je novac koji je RTRS dobio prošle godine utrošen na izgradnju RTV doma u Banja Luci: ”Ne može se utjecati na uređivačku politiku ako novac date za takve svrhe, a u principu što se tiče RTRS-a ne postoji način da se utječe na uređivačku politiku. Novinari su samostalni u odlukama što je profesionalnost a što nije, što je etički ispravno a što nije.”

Međutim, opozicijski blok u RS-u najavio je bojkot RTRS-a narednih dvadesetak dana tako što novinarima ove medijske kuće neće davati izjave. Smatraju da su u neravnopravnom položaju jer će, kako kažu, vlada novcem pridobiti medije neposredno pred izbore u listopadu. Lider SDS-a Mladen Bosić kaže: “Ustanovili smo da je Javni servis u svom informativnom, političkom programu više nego u funkciji vladajućeg SNSD-a i Milorada Dodika.”

“Mediji u službi velikog Dodika”

I predstavnici bošnjačkih političkih stranaka oštro su osudili potez vlade. Zastupnik Stranke za BiH Muharem Murselović izdvajanje ovog novca u godini krize ocjenjuje kao krajnje drzak potez od strane vlade RS-a: “Ovo je samo dokaz da bezobrazluk nema granica. Čovjek apsolutno ostane bez teksta. Novac će se dati upravo pred izbore i onda će biti slikanje i dijeljenje novca poslušnim i zahvalnim medijima koji znaju cijeniti velikog Milorada Dodika.”

Dio novca od prošlogodišnjih 5 milijuna konvertibilnih maraka dobio je i dnevni list ‘EuroBlic’ sa sjedištem u Banja Luci. Zamjenik odgovornog urednika Boris Lakić kaže da i nakon dobijanja pomoći na EuroBlic nije vršen nikakav pritisak niti je došlo do promjene uređivačke politike: “Nije bilo apsolutno nikakve promjene uređivačke politike niti je to od nas traženo niti bi mi na to pristali. Uređivačka politika se neće mijenjati ni ako bude druga tranša novca.”

No udijeljeni novac nije donio željene rezultate

Bez obzira na sve veoma je opasna, kaže sarajevski profesor Ugo Vlaisavljević. S jedne strane, opasno je da vlada jednog entiteta podržava medije, a s druge, da je legitimno pravo da se mediji pokušaju podržati u teškoj situaciji. “Mislim da je ipak glavna odgovornost na samim medijima, na uredništvima. Oni mogu biti pod pritiskom, jer je financijska svota zaista značajna i njihova sloboda ne može biti time ograničena. Dakle, ako budu služili strankama prilikom izbora, posebno onoj stranci koja je na vlasti, to će biti odgovornost isključivo tih medija.”

Većina medija koji su prošle godine dobili sredstva, utrošili su ih na isplate plaća, što dovoljno govori koliko mediji u ovim teškim financijskim uslovima mogu biti ovisni. Ipak, čak je i opozicija u RS-u ranije ocijenila da prošlogodišnja dodjela sredstava nije dala željene rezultate za vlast, pa se očekuje da ni ove godine bar dio medija ne padne pod utjecaj politike vladajuće stranke u RS-u.

Autor: Dragan Maksimović

Odg. urednica: M. Ljubičić