Kako životinje podnose vrućinu?

Dromedari su pustinjske životinje i naviknuti su na ekstremne temperature. Čak i na 50 stupnjeva Celzijevih mogu preživjeti dva tjedna bez vode. I onda u jednom “gutljaju” popiju 135 litara. Podnose čak i slanu vodu.

Krzno, znamo dobro, štiti od hladnoće. Kod slonova je baš suprotno. Na njihovoj koži i nema baš puno dlaka, a to ih upravo štiti od pregrijavanja, tvrde američki znanstvenici. Preko malobrojnih dlačica slonovi „eksportiraju“ toplinu iz svog tijela.

Tapiri obožavaju tropske prašume Južne Amerike. Žive pored rijeka, jezera, močvara. Dobri su plivači i kad temperatura naraste, oni se bace u vodu (tako bježe i od neprijatelja koji nisu tako dobri plivači). U vodi ipak znaju naletjeti i na jednog neprijatelja: krokodila. U zoološkom vrtu im nitko ne prijeti, a uz to uživaju i u masaži vodom…

Duge uši s relativno malo dlaka zečevima služe kao regulatori topline. Kad je vani toplije, u ušima je više krvi I tako toplina izlazi iz tijela.

Polarni medvjed ovdje uživa u slasnom zalogaju: voću u ledu. Neki drugi žitelji zoološkog vrta tijekom toplih dana na meniju imaju zamrznute sokove ili ribu i meso – izravno iz zamrzivača.

Vjeverice ne mogu pohranjivati vodu u svom tijelu. Tijekom ljeta ih se često može naći u blizini rijeka i jezera. Kad je vruće, najradije se sakriju u hladovinu na nekom drvetu i sve četiri u zrak…

Za svinje je visoka temperature – stresna situacija. Apetit opada, slabije “nabacuju” kilograme. Kad je vruće, najradije se valjaju u blatu.

Kameleoni su majstori prilagođavanja. Zahvaljujući posebnim kožnim ćelijama mogu se prilagoditi svakoj površini na kojoj se nalaze. Ujutro je koža tamna, tako “upiju” najviše sunčevih zraka. Kad je jako vruće, pomaže jedino bijeg u hladovinu.

Rode, dobro je poznato, ne koriste kremu za sunčanje. Kako bi svoje duge, tanke noge zaštitile od ekstremne vrućine, rode ih „okreče“ vlastitim izmetom. Tijekom obavljanja nužde, rode ispruže jednu nogu tako da bijeli izmet završi na nozi. U dodatnoj termo-regulaciji pomažu i krila…

Psi su jako osjetljivi na vrućinu. „Hlade“ se tako da otvore usta, ispruže jezik i proizvode onaj tipični pseći zvuk tijekom čega u jednoj minuti znaju udahnuti i izdahnuti čak 400 puta. Krv iz organa se „pumpa“ na površinu psećeg tijela i tako se regulira temperatura. Nedovoljno vode i hladovine prijetnja je po pseći život. Nikada pse po vrućini ne smijete ostaviti u automobilu.