Kako biraju Nijemci?

Koncem rujna oko 60 milijuna njemačkih građana s pravom glasa odlučuje o novom sazivu Bundestaga. Njihove preferencije se znatno razlikuju. Stariji ljudi više naginju etabliranim, nekadašnjim „narodnim strankama": CDU/CSU, SPD i FDP.

Te stranke za tu starosnu skupinu birača simboliziraju stabilnost i blagostanje. U kompletnoj povijesti Savezne Republike Njemačke samo su dvije stranke nominirale kancelare (i kancelarku) koji su vladali zemljom – to su CDU i SPD.

Dugoročne veze s nekom strankom

Nico Siegel, voditelj berlinskog Infratest dimapa, instituta za istraživanje javnog mnijenja, za DW kaže: "Među starijim biračima češće nego kod mladih vidimo da postoje dugoročne tijesne veze s neki strankama. Te se veze etabliraju često u ranijoj fazi života. Prije 20 i više godina, CDU, CSU i SPD su s velikom prednošću bile najjače političke snage, sredinom 70-ih godina su zajedno osvajali i 90% glasova.

Svejedno i u tom biračkom segmentu ima potencijalnih „prebjega”, odnosno birača koji su spremni podržati i neke druge stranke od onih koje su ranije birali, kaže Siegel: "Moguće su promjene pogotovo kod idućih parlamentarnih izbora, ali vjerojatno će se raditi o migraciji glasova između Unije i SPD-a. Razlog za to je prije svega činjenica da stariji birači posebno cijene iskustvo, kompetenciju, suverenitet i kandidate koji zrače mirnoćom, oni će zaokružiti onda stranke centra. A tu prije svih pogotovo profitira SPD-ov kancelarski kandidat Olaf Scholz.”

Mladi su za Zelene

Mlađe stranke poput Zelenih su se doduše već odavno etablirale na političkoj sceni, ali najviše uspjeha i dalje imaju među mlađim biračkim tijelom. Evo i jedan konkretan primjer: na posljednjim izborima održanima na saveznoj razini, a to su bili izbori za Europski parlament 2019., Zeleni su među biračima mlađima od 24 godine dobili 34% glasova, u toj su starosnoj skupini bili uvjerljivo najjača stranka. Ali kad se gleda rezultat među svim biračima, Zeleni su tada osvojili samo 20,5% glasova.

I tu je vrlo važna tema – zaštita klime. Sudeći po jednoj aktualnoj anketi njemačke ekološke organizacije NABU, što su ljudi stariji, oni na biračkom mjestu sve manje računa vode o klimatskim interesima mlađe generacije.

U starosnoj skupini od 30 do 39 godina o tome vodi računa nešto više od 40% birača, kod skupine stare između 40 i 49 godina, to čini njih 36%, a kod birača starih između 50 i 64 godine samo 30%. A kod onih starijih od 65 godina, tek 27,9% birača kod donošenja odluke o tome koju će stranku podržati uvažava i klimatske, odnosno interese mlađih naraštaja po pitanju zaštite prirode.

Veća izlaznost među starijom populacijom

U načelu se može reći da je atraktivnost starih, zapadnonjemačkih stranaka CDU, CSU i SPD – opala. Danas je teško zamislivo da Unija CDU/CSU ili SPD osvoje 30% ili više glasova. A ne tako davno, na saveznim izborima 2013., Unija CDU/CSU je sama osvojila više od 42% glasova. Četiri godine kasnije, na izborima 2017., Uniju je podržalo samo 33% birača. Što se tiče izlaznosti, generalno se može reći: što su ljudi stariji, veća je spremnost da oni doista izađu na biračko mjesto.

Kad se gleda prosjek ostvaren na svim izborima za Bundestag od 1953. do 2009., ljudi stariji od 60 godina su uvijek zabilježili najveću stopu izlaznosti. Na izborima prije osam godina, ta je stopa kod njih iznosila oko 80%. Tada je, radi usporedbe, ukupna izlaznost u Njemačkoj iznosila 73%. Na izborima prije četiri godine, populacija u starosnoj skupini 60-69 godina je bila rekorder u kategoriji „izlaznost” – čak 81% ih je dalo svoj glas.

Ruralno = konzervativno

Znatne razlike po pitanju političkih preferencija postoje između grada i sela. U metropolama živi najveći broj zagovornika energetske tranzicije, odnosno proširenja kapaciteta eksploatacije obnovljivih izvora energije (poput sunca ili vjetra), ali u ruralnim predjelima žive ljudi koji su konfrontirani s posljedica odluka koje „blagoslove” žitelji većih gradova. Na selu su mnogi ljudi primjerice vrlo skeptični prema sve većem broju vjetrenjača koje se može vidjeti u Njemačkoj – dakle u njihovom susjedstvu.

Jedna velika studija Sveučilišta u Cambridgeu istražila je različito ponašanje ljudi iz gradova i ruralnih sredina na izborima u svim članicama Europske unije. Ispostavilo se da su ljudi na selu konzervativniji nego u gradu. Oni su i skeptičniji oko migracija, posljedica globalizacije pa i pitanja klimatskih promjena, odnosno kakve će to posljedice imati za njih.

No, istraživači su također otkrili da su ljudi u ruralnim sredinama češće sudjeluju na izborima od ljudi koji žive u gradu. To istovremeno znači i da u ruralnim regijama populističke stranke osvajaju veći broj glasova.

Nico Siegel o tome za DW kaže: "U urbanim miljeima Zeleni imaju svoje biračke utvrde, tamo živi pogotovo mnogo mlađih birača koji su formalno visokoobrazovani. To su takoreći klasični birači Zelenih. Unija je još uvijek jaka pogotovo u ruralnim krajevima. Različite su i teme, odnosno preferirani prijedlozi rješenja koji zaokupljaju ljude. Na primjer kad se radi o budućim konceptima mobilnosti." Ljudi u ruralnim predjelima, a pogotovo starija populacija, teško da će se tamo odreći svog automobila.

Sve teže prognoze…

Ponašanje birača je postalo toliko volatilno da su iznenađenja itekako moguća. Još u lipnju je kancelarski kandidat CDU-a Armin Laschet uživao znatan ugled i među mlađim biračima, kako je tada pokazala anketa koju je proveo institut za istraživanje javnog mnijenja Appinio.

26 posto ispitanika starih između 16 i 24 godine po toj anketi mu je tada bilo spremno dati svoj glas. A čak 18% je otkrilo sklonosti prema raznim mini-strankama koje će teško prijeći izborni prag od 5%. Drugim riječima: sve je teže prognozirati kako će se ljudi doista ponašati na izborima, odnosno čije će ime zaokružiti na biralištima.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu