Kako do zabrane nikaba i burke u njemačkim školama

Presuda Višeg upravnog suda u Hamburgu se odnosi na mali broj žena i djevojaka u Njemačkoj. Pa ipak, ona je pokrenula burnu raspravu i otvorila iznenađujuće frontove: feministkinje su se dijelom našle na istoj strani kao i politička desnica. Posebno po pitanju nošenja burki i hidžaba na nastavi dvoje Zeleni.

Sud u Hamburgu je prije nekoliko dana dao pravo majci jedne učenice. Sada njena 16-godišnja kćerka također može prisustvovati nastavi iako nosi nikab. Školski odbor želio ju je isključiti iz škole. Velovi poput nikaba i burke prekrivaju cijelo lice osim očiju.

U svojoj presudi, suci se uglavnom pozivaju na "bezuvjetno jamčenu slobodu vjeroispovijesti", na koju se učenica može pozvati. Upliv u tu slobodu moguć je samo ako postoji "dovoljno definirana pravna osnova" i to je ono što nedostaje hamburškom Zakonu o radu škola.

Svaka njemačka savezna zemlja ima svoj Zakon o školama

Kako je obrazovanje u Njemačkoj stvar saveznih zemalja, svaka pojedinačna zemlja mora donositi zakone za svoje škole i sveučilišta. Od 2017. godine Zakon o školama u Donjoj Saskoj kaže: "Učenici (...) ne smiju svojim ponašanjem ili odjećom otežavati komunikaciju s onima koji su uključeni u školski život." Potpuno prekrivanje je stoga zabranjeno. Učenicima u Bavarskoj također nije dopušteno da „pokrivaju svoja lica ako za to ne postoje razlozi koje nalaže škola".

Postoje i propisi na saveznoj razini. Na primjer, državni službenici, činovnici i vojnici ne smiju pokrivati ​​lica dok su u službi. Građanima, na primjer, nije dopušteno da se potpuno pokriju dok voze automobil. Nikab ili burka također se moraju skinuti kada vlasti i policija provjeravaju identitet osobe. Međutim, u Njemačkoj ne postoji opća zabrana potpunog prekrivanja na javnim mjestima.

Brzo zatvoriti rupu u zakonu

Tu rupu u zakonu sada bi brzo htio zatvoriti hamburški Senat, sastavljen od socijaldemokrata i zelenih. Senator zadužen za škole Ties Rabe iz SPD-a najavio je potpunu zabranu zaklanjanja lica: „Podrazumijeva se da učenici, nastavnici i profesori imaju otvoreno, slobodno lice. Samo tako nastava može funkcionirati."

Druga gradonačelnica Hamburga Katharina Fegebank iz Zelenih slaže se s ocjenom svog kolege iz SPD-a kada kaže: "Za mene su burka i nikab simboli ugnjetavanja." Njihove pozicije su važne i zbog toga što građani Hamburga 23. veljače biraju novo čelništvo grada-pokrajine. U ispitivanjima javnog mnijenja Zeleni neznatno zaostaju za SPD-om, tako da se Katharina Fegebank može nadati najvišoj funkciji u gradu i ujedno saveznoj zemlji Hamburg. Oporba sastavljena od demokršćana iz CDU-a, liberala iz FDP-a i populista iz AfD-a također je za zabranu nikaba i burke u školskim učionicama.

Ostale njemačke savezne zemlje pomno prate razvoj situacije. U Baden-Württembergu, u kojem vladaju demokršćani i zeleni, ministrica kulture Susanne Eisenmann (CDU) najavila je prilagođavanje odnosno izmjenu školskog zakona, kojim bi se definirala zabrana nošenja nikaba i ostalih kompletnih pokrivala. "Nastava se temelji na otvorenoj komunikaciji koja se ogleda u gestikulaciji i mimici. Prekriveno lice sprječava otvorenu komunikaciju. Vjerske slobode idu u krajnost kada nastavnici i učenici "doslovno više ne mogu gledati jedni drugima u lice”. Premijer Baden-Württemberga i političar Zelenih Winfried Kretschmann se slaže s ovim mišljenjem: "Mislim da u otvorenom društvu morate pokazati svoje lice."

Obrazovanje bi bilo zabranjeno

I njihova stranačka kolegica iz Hamburga Katharina Fegebank i dvoje čelnih političara Zelenih iz Baden-Württemberga Sandra Detzer i Oliver Hildebrand vide burku i nikab kao "simbole ugnjetavanja". Istodobno optužuju ministra kulture Eisenmanna (CDU) da se „bavi temama koje u konačnici samo jačaju desničare".

Glasnogovornica za migracijsko-politička pitanja Kluba zastupnika Zelenih u Bundestagu Filiz Polat smatra da jedno demokratsko društvo karakterizira rasprava o nošenju vjerskih simbola ili pak suzdržavanju od njihovog nošenja. U njenim očima Ustav ne dopušta opću zabranu. Također je potrebno ustavno-pravno zahtijevati da država muslimankama ne uskrati pristup obrazovnom sustavu kroz zabranu pokrivanja. Na isti način su argumentirali i zastupnici Zelenih iz Schleswig-Holsteina, kada su odbacili zabranu potpunog pokrivanja na sveučilištima.

Rizik od izolacije

Bernhard Kempen, predsjednik Saveza njemačkih visokih škola, gleda na ovu raspravu na sličan način. Za njega je nezamislivo da potpuno zamotane žene sudjeluju na seminarima, na kojima su male grupe studenata. Ali, predavanja su za njega nešto drugo. Za razliku od Kempena, Udruga filologa bi nikab i burku potpuno zabranili ne samo u školama nego i na sveučilištima.

Seyran Ates, aktivistica za ženska prava i suosnivačica liberalne berlinske džamije Ibn Rushd Goethe, bi u interesu mira, iz škole željela izbaciti sve vjerske i ideološke simbole, ne samo islamske. U međuvremenu, islamolog Riem Spielhaus upozorava da marginalizacija žena koje nose burku i nikab promovira radikalizaciju muslimana. Umjesto toga, smatra on, trebao bi se početi tražiti dijalog.

U Njemačkoj je vrlo mali broj potpuno zakukuljenih žena. Iz tog razloga, grad-država Bremen ne vidi razlog za mijenjanje svog Zakon o školama. "Kod nas ne postoji niti jedan sporan slučaj, tako da nema potrebe mijenjati zakon”, poručile su vlasti.