Kako EU želi riješiti problem s nestašicom streljiva?

Tjednima se javno diskutiralo o modernim borbenim avionima, o tome treba li ih (ili ne) isporučiti Ukrajini. Pričalo se o kompleksnim oružanim sustavima uz pomoć kojih bi se napadnuta zemlja mogla još bolje obraniti od ruskih raketa.

Ali kako se sada može čuti, veliki problem za Ukrajinu je municija. Naime, toj zemlji prijeti nestašica streljiva za oružje koje joj je već odavno isporučeno kao vojna pomoć zapadnih zemalja. Ukrajinci iz dana u dan troše puno više municije nego što industrija istovremeno može proizvesti. Zalihe se smanjuju.

Alarm stiže iz NATO-ove središnjice. Europa mora riješiti taj problem, to od europskih ministara obrane zahtijeva i glavni diplomat Europske unije (EU) Josep Borrell. On kaže da europske zemlje moraju prije svega brže reagirati na problem s municijom. Borrell će na sastanku ministara obrane u Stockholmu predočiti plan, bolje rečeno To-Do-listu onoga što bi se trebalo napraviti kako bi se intenzivirala proizvodnja oružja u Europi. Radi se ponajprije o većim količinama streljiva, kaže Borrell – prvenstveno za tenkove i artiljeriju, to je, kako on kaže, ono što hitno treba ukrajinskoj vojsci.

Zajedničke narudžbe

Na samom vrhu Borrellove liste prioriteta koju će predočiti ministrima obrane nalazi se zahtjev za slanjem municije Ukrajincima iz vlastitih rezervi, i to što je brže moguće. Pritom se ne radi o doniranju municije, planira se plaćanje naknade za sve ono što Europljani pošalju Kijevu. Troškovi bi se trebali pokriti preko posebnog fonda po imenu „Peace Facility“ za isporuke naoružanja, čiji bi se volumen kratkoročno trebao povećati za milijardu eura. 

Druga točka na listi zadataka za ministre obrane je zahtjev da se ubuduće zajednički nastupa prilikom slanja narudžbi za municiju i oružje. Trebalo bi se spriječiti da svatko djeluje pojedinačno. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen već je ponudila pomoć – sve to bi se, kako je rekla na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji, moglo organizirati po uzoru na način na koji su zemlje EU-a djelovale u pandemiji koronavirusa, kada su one zajednički naručile cjepiva.

U doba pandemije je von der Leyen u ime EU-a pregovarala s farmaceutskim koncernima o količini cjepiva koje će zemlje članice kupiti. Taj model bi ona htjela primijeniti i oko municije. Industrija oružja bi tako mogla dobiti sigurnost po pitanju proizvodnje, odnosno sklopiti višegodišnje ugovore o isporuci unaprijed definiranih količina streljiva. „To bi industriji pružilo mogućnost da sad investira u proizvodne kapacitete, kako bi mogla biti brža odnosno kako bi mogla povećati količinu isporuka“, rekla je von der Leyen u Münchenu.

No, za sada još nije poznato tko bi plaćao račun za tako organiziranu, odnosno centraliziranu kupovinu. Diplomati EU-a tvrde da neke zemlje fond Peace Facility žele povećati, odnosno u njega uložiti još više novca – a neke druge zemlje pak predlažu da se etablira poseban fond za te buduće zajedničke narudžbe.

Ništa još nije dogovoreno

Zajamčene količine municije koje bi se ubuduće kupovalo, te moguća financijska podrška ili čak povoljni krediti, kao što ih predlažu neki iz Europske komisije u Bruxellesu, sve su to dobre vijesti za industriju naoružanja. No, radi se o idejama koje postoje samo na papiru, ništa od toga još nije dogovoreno među resornim ministrima koji su zaduženi za područje obrane. Kritičari napominju da industrija naoružanja već sad znatno profitira od rata protiv Ukrajine, te dodaju da bi se toj situaciji teško moglo opravdati pružanje državne pomoći, na primjer za nove proizvodne pogone, novcem poreznih obveznika. 

Zato se realnom čini opcija po kojoj će se ministri obrane na sastanku u Stockholmu najprije pobrinuti oko pronalaženja rješenja za prve dvije točke s Borrellove liste: brzog slanja municije iz vlastitih skladišta, odnosno buduće i zajedničke nabavke rezervi streljiva.

U Europskoj komisije sve to vjerojatno neće biti dovoljno povjereniku za unutarnje tržište EU-a Thierryju Bretonu. On već odavno pokušava isposlovati da se iz Bruxellesa ciljano upravlja industrijom naoružanja. Rat u Ukrajini je za njega potvrda da se kod te ideje radi o ispravnom putu kojim bi trebala ići EU. Poduzeća koja proizvode naoružanje bi se morala prebaciti u „modus ratne privrede“, to je on rekao na početku sastanka u Stockholmu.  I dodao kako i EU mora biti spremna da u sve to investira određenu svotu novca. Pritom bi se mogla koristiti i sredstva iz proračuna EU-a, tim riječima agencija dpa citira povjerenika Bretona. I dodaje kako on smatra da bi industrija oružja ubuduće za svoje poslovanje morala brže i jednostavnije dobivati novac od strane Europske investicijske banke.

Helga Schmidt, ARD Bruxelles

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu