Kako izgledaju konjunkturni paketi u članicama Europske unije?

Vlade zemalja članica pod paketima za pokretanje konjunkture podrazumijevaju različite stvari pa imaju i različite pristupe. Svima je jednak cilj – pojačati potražnju. Najčešće se ta ideja realizira smanjenjem poreza, putem poticanja privatnih ulaganja ili putem izravnih državnih investicija. Osim toga u aktualnoj krizi tu su i kreditni programi za poduzeća srednje veličine koja osiguravaju opstanak tvrtki i omogučavaju njihova ulaganja.

Svaka članica sama određuje svoj paket mjera

Njemačka inzistira da se u planove Europske unije uračunaju i nacionalni paketi za poticanje konjunkture. Ipak, svaka Vlada sama određuje što ocjenjuje kao mjeru za oživljavanje i povećanje gospodarskog rasta. Također i kod financiranja vrijede različiti kriteriji. U nekoliko slučajeva uračunat će se samo izdaci o kojima je tek donesena odluka ili porezne olakšice. Neke Vlade deklariraju i potporu koju financira Europska unija kao vlastite programe poticanja konjunkture ili žele pokrenute procedure i namjere provedbe prezne reforme uvrstiti isto tako kao dio poticanja konjunkture. Djelomično Vlade samo nanovo raspodijele novac iz postojećih fondova. Samo nekoliko članica usvojilo je programe u milijardskim iznosima. Mnoge članice bore se s problemima oko proračuna i visokim dugovima. Stoga donosimo pregled paketa za potinanje konjunkture nekoliko zemalja članica Europske unije.

Njemačka

U studenom njemačka savezna Vlada usvojila je paket za poticanje konjunkture koji će koštati savez, savezne zemlje i općine oko 23 milijarde eura. Predviđa se među ostalim kreditni program od 15 milijardi eura, dodatne investicije u promet od godišnje jedne milijare eura i ograničeno oslobađanje poreza na nova vozila. Planirane su i bolje mogućnosti otpisivanja za poduzeća kao i tri milijarde eura dodatno za CO2 program saniranja zdanja. Zajedno s odlukama od listopada u kojima se predviđa smanjenje plaćanja na osiguranje za nezaposlenost te mogućnost odbijanja plaćanja zdravstvenog osiguranja od poreza. Mjere kojima njemačka savezna Vlada potiče konjunkturu iznose do 2010. godine 32 milijarde eura.

Velika Britanija

Veika Britanija želi smanjenjem poreza pokrenuti gospodarski rast. Za 13 mjeseci Vlada u Londonu smanjit će stopu PDV-a sa 17,5 na 15 posto. Taj korak državu stoji oko 14,7 milijardi eura. Dodatnih 3,5 milijardi predstavljaju prijevremene investicije u ceste, stanogradnju i škole. Nadalje pruža se pomoć za mala i srednja poduzeća. Ukupni paket za oživljavanje konjunkture koštat će britansku državu 23,6 milijardi eura.

Francuska

Francuska je pokrenula nekoliko paketa za potporu gospodarstva. 22 milijarde Vlada u Parizu stavila je na raspolaganje bankama za kredite srednjim poduzećima. Deset milijardi eura predviđeno je za izgradnju mreže za brzi internet, 400 milijuna za razvoj automobila s malom količinom ugljičnog dioksida. Osim toga država planira premije za građane koji žele kupiti vozilo s manjom količinom štetnih plinova. Nadalje država želi preuzeti na tisuće projekata stanogradnje za koje zbog financijske krize nedostaju privatni ulagači. Pored toga kao daljnji instrument Francuska osniva državni fond od 20 milijardi eura. On će državnim udjelom opskrbiti važna poduzeća svježim novcem i istodobno spriječiti od preuzimanja od strane stranih državnih fondova.

Italija

Italija je sredinom studenog najavila za oživljavanje konjunkture u iduće dvije godine staviti na raspolaganje 80 milijardi eura. Polovica potječe iz fondova Europske unije, navodi talijansko ministarstvo gospodarstva. O pojedinostima ovog paketa za sada je malo poznato. Paket bi trebao rasteretiti potrošače a poduprijeti poduzeća. Nekoliko desetaka milijardi eura predviđen je za projekte na području infrastrukture.

Nizozemska

Vlada u Nizozemskoj predbiđa program od šest milijardi eura. Dvije milijarde eura su porezne olakšice za poduzeća zbog stvaranja mogućnosti bržeg otpisivanja za ulaganja. Građevinski projekti i mjere za poboljšanje infrastrukture ubrzat će se i provesti brže od planiranog. Osim toga Vlada u Den Haagu stavlja na raspolaganje 200 milijuna eura za privremeno plaćanje primanja u privatnoj ekonomiji. Potporu će moći koristiti zaposlenici čije se radno vrijeme smanjilo zbog pada konjunkture. Gubitak zarade zbog toga nadoknadit će država.

Austrija

Austrije je u listopadu usvojila volumen programa od milijardu eura. On je u prvom redu namijenjem srednjim poduzećima. U novoosnovanom fondu od 80 milijuna eura, sudjeluje država u poduzećima i jača njihov temeljni kapital. Vlada proširuje okvir za povoljne kredite za 200 milijuna eura godišnje. Dodatna državna jamstva omogučuju da poduzeća lakše dođu do kredita na tržištima kapitala. Paket za poticanje konjunkture predviđa do 2012. godine ulaganja u željeznicu u visini od 700 milijuna eura. Novi-stari koalicijski partnerti SPÖ i ÖVP dogovorili su dodatni paket od 1,9 milijardi eura za iduće dvije godine. Središnji elementi su porezne olakšice i više novca za obrazovanje i programi zapošljavanja. Prijevremenom provedbom porezne reforme građani bi uštedjeli 2,7 milijardi eura.

Rumunjska

Rumunjska Vlada odlučila je provesti ulaganja od 10 milijardi eura u iduće četiri godine, i na taj način bi poduprijela gospodarski rast i stvorila radna mjesta. Tri milijarde eura odnose se na smanjenje socijalnih davanja te ulaganja. Poduzeća dobivanju 1.000 eura za svakog dugoročno nezaposlenog kojeg zaposle. Dodatni stimulans su porezne olakšice na dobit ukoliko se on reinvestira u poduzeće. Osim toga povećan je fond za 250 milijuna eura namijenjen kreditima za mala i srednja poduzeća. Vlada u Bukureštu sa 500 milijuna eura namjerava ciljano pomoći poljoprivrednicima.

Mađarska

Međunarodni monetarni fond (MMF) i Europska unija davanjem kredita u milijardskim iznosima spasili su ovu zemlju od državnog bankrota. Za uzvrat Vlada u Budimpešti mora smanjiti izdatke. Time nedostaje novac za ulaganja. Ipak, Mađarska je pripremila paket u visini od 5,2 milijarde eura. On predviđa za iduće dvije godine samo nove mogućnosti korištenja za novac iz potpora, prije svega onih iz EU-a. Veliki dio paketa, gotovo 2,6 milijardi eura stoji kao kreditna garancija u korist malih i srednjih poduzeća.

Cipar

Ciparska Vlada u studenom pokrenula je konjunkturni program za potporu građevinarstva i turizma. Paket je težak 52 milijuna eura. Naveći dio namjenjen je graditeljstvu, kojeg Cipar 2009. godine želi pomoći sa 40 milijuna eura. Novac bi se “slio” u infrastrukturne projekte i izgradnju stanova.

Španjolska

Španjoska Vlada će “ubaciti” u svoje gospodarstvo 11 milijardi eura. Samo španjolska autoindustrija može računati na potporu od 800 milijuna eura.