Kako je koronavirus sa životinja prešao na ljude

Zoonoza je prenošenje bolesti sa životinja na ljude, većinom sa sisavaca, naših najbližih rođaka u životinjskom carstvu. To je bio slučaj s AIDS-om, s ebolom, sa SARS-om, a sada i s koronavirusom COVID-19.

Kako su nedavno u autorskom tekstu za njemački dnevni list Süddeutsche Zeitung objasnili evolucioni biolog Jared Diamond i virolog Nathan Wolfe, prijenos SARS-a, a vrlo vjerojatno i novog virusa Sars CoV-2 dogodio se na nekoj tržnici u Kini na kojoj se divlje životinje prodaju ili za ishranu ili za korištenje u tradicionalnoj kineskoj medicini.

Krljušt ljuskavaca – čudesan lijek

Kod SARS-a je domaćin bila vrsta cibetke (Paguma larvata), sisavca mesoždera iz porodice mačkolikih zvijeri, koja se prethodno zarazila od slijepih miševa. Kod virusa COVID-19, prema pisanju časopisa „Priroda" (Nature), to je vrlo vjerojatno bio ljuskavac, odnosno pangolini (Pholidota).

Krljušt tog ljuskavaca u tradicionalnoj kineskoj medicini važi za čudesan lijek, a u gusto naseljenim gradovima globaliziranog svijeta nije potrebno dugo da se takva lokalna zoonoza razvije u svjetsku pandemiju.

Iako je tržište divljih životinja u Vuhanu zatvoreno neposredno nakon pojave novog virusa, svemoćna Komunistička partija Kine ne usuđuje se odlučno boriti protiv trgovine divljim životinjama. Dijelovi životinja i prah sačinjen od njih previše su važni za tradicionalnu kinesku medicinu.

Tisuću godina tradicije

Kineska nacionalna zdravstvena komisija tako je nedavno preporučila da se za liječenje teških i kritičnih slučajeva COVID-19 koristi Tan Re King, medvjeđa žuč. Najkasnije od osmog stoljeća kiselina ursodiol dobivena iz te žuči koristi se za lječenje žučnog kamenca i bolesti jetre kod ljudi.

A prošlog tjedna državna kineska novinska agencija Sinhua objavila je slijedeće: „Tradicionalna kineska medicina nudi orijentalnu mudrost u borbi protiv novog virusa korone". Nadalje, „tradicionalna kineska medicina nije propustila nijednu borbu protiv epidemija u čitavoj kineskoj povijesti. Klasici tradicionalne kineske medicine pružili su dovoljno dokaza koliko je ta medicina u poslednjih tisuću godina bila uspješna tijekom epidemija, kao primjerice one malih boginja. Borba protiv SARS-a 2003. godine samo je nedavni primjer. Tradicionalna kineska medicina pružila je pravovremena i efikasna rješenja za liječenje i oporavak SARS-pacijenata."

U idealnom slučaju, dvije medicinske škole, kineska i zapadna, trebale bi u slučaju ovako opasne infekcije djelovati zajedno i nadopunjavati se, kažu kineski akademici. „Zapadna medicina nudi važne mjere za održavanje života, kao što su podrška disanju i krvotoku, dok se tradicionalna kineska medicina fokusira na poboljšanje tjelesnih uvjeta i imunološke funkcije pacijenata. One se međusobno nadopunjuju", rekao je Zhang Boli s kineske Inžinjerske akademije.

Kako barem smanjiti rizik?

I tradicionalna kineska medicina i trgovina divljim životinjama kao njen dobavljač sirovina vjerojatno će opstati i nakon ove koronakrize, kao što je bilo i nakon epidemije SARS-a. Tradicionalna medicina igra središnju ulogu, ne samo u Kini, već i u mnogim drugim dijelovima svijeta. Njeni zagovornici mogu se pohvaliti uspjesima u lječenju i u usporedbi s klasičnom zapadnom medicinom, koja, kažu, uglavnom ignorira ukupne zdravstvene aspekte i liječi simptome, a ne uzroke.

Pa prema tome, smatraju biolog Jared Diamond i virusolog Nathan Wolfe, već tijekom ove krize bi se trebali pripremiti za sljedeću pandemiju. Neznanje ili ignoriranje i dalje će dovoditi do toga da se životinjske bolesti šire na ljude. Tu se pritom ne radi o krivici, već o odgovornosti. Mada se globalna zabrana trgovine divljim životinjama teško može provesti, kada bi se u tome barem djelomično uspjelo, to bi barem smanjilo rizik od kobne zoonoze.