Kako njemačka ekstremna desnica prikuplja novac
12. rujna 2023
Michael gleda u kameru i kaže da je jedan od aktivista koji su se tog jutra „mogli veseliti pretresu stana". On izvještava da su mu policajci zaplijenili „vrijednu i važnu tehničku opremu". I zato traži dobrovoljne novčane priloge. Ispod videa objavljenog na platformi Telegram naveden je broj računa u jednoj banci u Njemačkoj. Michael je član Identitetskog pokreta (Identitäre Bewegung), desno ekstremne organizacije koju promatra njemački Savezni ured za zaštitu ustavnog poretka (BfV).
Istražitelji, vlasti i političari žele naći način kako da država desničarima onemogući financiranje. Pretres kuće je obavljen zbog akcije desnih ekstremista početkom veljače. Zamaskirane osobe su stajale ispred smještaja za tražitelje azila u blizini Augsburga držeći pirotehnička sredstva i transparente s parolama protiv stranaca.
Financijski „isušiti" desničarske mreže
Desno ekstremne skupine treba financijski „isušiti" – to je cilj savezne ministrice unutarnjih poslova Nancy Faeser. Ova socijaldemokratska političarka je taj cilj navela na prvom mjestu u svom „Akcijskom planu protiv desnog ekstremizma", objavljenom u ožujku prošle godine. „Jer, bez financijskih sredstava nema ni propagande niti aktivnosti za radikalizaciju i regrutiranje ljudi", rekla je Faeser kada je predstavljala plan zajedno sa šefovima Saveznog ureda za zaštitu ustavnog poretka i Savezne kriminalističke policije.
No postoji sumnja u učinkovitost. „U praksi moramo reći: do sada nismo utvrdili da se mnogo toga promijenilo", kaže Miro Dittrich iz Centra za monitoring, analizu i strategiju (CeMAS). Znanstvenici iz ove neprofitne organizacije sa sjedištem u Berlinu sustavno prate desno ekstremne aktivnosti.
Analizirano 1,3 milijuna objava na Telegramu
CeMAS je za jedan izvještaj analizirao 1,3 milijuna objava na više od 400 naloga na platformi Telegram na njemačkom jeziku. Taj izvještaj obuhvaća razdoblje od rujna 2016. do svibnja 2023. Analiza je pokazala da desni ekstremisti otvoreno pod vlastitim imenom traže donacije. Pri tome koriste različite načine plaćanja, kao što su sustav PayPal, kriptovalute ili skupno financiranje (Crowdfunding).
No za desne ekstremiste je i dalje najvažniji način uplata na klasični račun u banci. „Postoje, doduše, pojedini desno ekstremni akteri kojima je blokiran račun u banci, ali općenito to predstavlja vrlo siguran i jednostavan oblik financiranja", kaže Dittrich iz CeMAS-a.
Reporteri njemačkog javnog servisa Bayerischer Rundfunk (BR) su upitali banke i PayPal za račune koje desničari imaju kod njih i pri tome su naveli izvješća službi za zaštitu ustavnog poretka o vlasnicima računa. PayPal je nakon toga deaktivirao nekoliko računa i objavio da se drugi još provjeravaju. I pojedine banke su priopćile da su računi otkazani, no većina novčarskih institucija se pozvala na bankovnu tajnu i nije dala informacije o pojedinim računima.
Miro Dittrich zahtijeva da se vlasti ugledaju u reportere, jer ako se računi blokiraju već nakon običnog novinarskog pitanja, onda bi to za nadležne službe trebalo biti još jednostavnije.
Velike pravne prepreke
Novinarska istraživanja su pokazala da se ni ministarstva unutarnjih poslova niti službe za zaštitu ustavnog poretka ne služe tom jednostavnom metodom. Jer, za to nema pravnog temelja. Naime, službe za zaštitu ustavnog poretka mogu samo zatražiti od banaka podatke o pojedinim računima, kao što su stanje računa ili uplate i isplate. No i za to su pravne prepreke visoke. Prema zakonu moraju postojati činjenice koje opravdavaju pretpostavku da prijeti „teška opasnost". Dakle, sam ekstremizam nije dovoljan.
Parlamentarni zastupnici vide još prostora za onemogućavanje financiranja desnih ekstremista. Clara Bünger (stranka Ljevica) za BR je ocijenila: „Mi ne vidimo nikakvo isušivanje financijskih tokova desno ekstremnih struktura." Po njezinom mišljenju, ministrica unutarnjih poslova „nema plan" kako bi to trebalo učiniti. Bünger smatra da bi sigurnosne službe morale konzekventno koristiti sve instrumente koje već sada imaju na raspolaganju, slično kao kod organiziranog kriminala.
Zastupnik SPD-a Sebastian Fiedler je zatražio proširenje nadležnosti službi za zaštitu ustavnog poretka kako ne bi morale dokazivati postojanje „konkretne opasnosti" da bi dobile uvid u bankovne račune sumnjivih osoba.
A zastupnik Zelenih Konstantin von Notz, predsjednik parlamentarnog Odbora za nadzor nad tajnim službama, za BR je izvijestio da koalicija radi na „velikoj reformi prava tajnih službi".
ajg/tagesschau.de
Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu