Kako produžiti turističku sezonu?

Ministri će potpisati zajedničku izjavu u kojoj odlučno podupiru «mjere i inicijative koje ohrabruju produžavanje sezone ljetovanja u turizmu». Radi se o tekstu koji će usvojiti na prvom ministarskom sastanku Europske unije o turizmu od kako taj sektor potpada pod ingerencije EU-a, nakon što je stupio na snagu Lisabonski sporazum.

Glavni cilj inicijative je «doprinos borbi protiv sezonskog zapošljavanja i za održivo zapošljavanje i izvan glavne turističke sezone».

Većina od oko 10 milijuna zaposlenih u turizmu u zemljama Unije rade samo dio godine a njihovo radno vrijeme vezano je uz praznike i vremenske prilike. «Sezonska zaposlenost važna je tema kada je riječ o konkurentnosti turizma. U tom kontekstu planiram promovirati konkretne inicijative kako bi se produžila špica sezone», poručio je iz Madrida potpredsjednik Europske komisije Antonio Tajani koji je nadležan za industriju.

Programi turističke razmjene

Među ostalim jedna od inicijativa je pokretanje neke vrste programa «Erasmus za turiste», a ideja se temelji na vrlo uspješnom programu studentske razmjene. «Mladi ljudi ili osobe starije od 65 godina s ograničenim mogućnostima mobilnosti ili niskim prihodima dobili bi financijsku potporu da odu na godišnji odmor izvan sezone», objašnjava službenik Europske komisije.

Sjeverni Europljani mogli bi ići na jug Europe zimi, dok bi građani mediteranskih europskih zemalja mogli provesti najtoplije mjesece na sjeveru Europe, predviđaju planovi. Ideja dolazi iz Španjolske gdje je na snazi projekt koji je znatno povećao turizam izvan sezone putem regionalne turističke razmjene. Španjolska je trenutno vodeća zemlja EU-a u sektoru turizma.

Ministri će na sastanku razmotriti načine i mogućnosti kako produžiti špicu sezone kroz putovanja ili turističku razmjenu i izvan glavne sezone.

Europska politika za turizam

Prema novim ovlastima EU-a nakon usvajanja Lisabonskog sporazuma, ministri će predstaviti i nekoliko konkretnih inicijativa koje će Unija pokrenuti u idućih nekoliko godina.

Među ostalim planira se osnovati centar za promatranje turizma koji bi prikupljao detaljnije statistike na europskoj razini. «Bila bi to neka vrsta Eurostata koji bi bio posvećen turizmu», objašnjava službenik Unije. Time bi operatori mogli efikasnije planirati i bolje se prilagoditi novim trendovima.

Ministri će dogovoriti i definiciju «indikacijskog sustava održivih turističkih destinacija». Konkretno, radi se o izdvajanju odredišta i staništa koja nude usluge visoke kvalitete a istodobno poštuju okoliš. «Takva odredišta pridružit će se sustavu plavih zastavica kojima se ocjenjuje čistoća obala i marina u više od 40 zemalja», objašnjavaju u Europskoj komisiji.

EU namjerava pregovarati partnerstva sa zemljama koje nisu članice Europske unije, na primjer s Kinom, Brazilom, Rusijom i Indijom. Cilj je ponuditi paket putovanja koja uključuju posjet nekoliko zemalja kontinenta. Takav paket trebao bi olakšati dolazak novih turista u Europu i pomoći u sprječavanju da se posjeti turista koncentriraju na samo jednu ili nekoliko zemalja članica EU-a.

Posljedica Lisabonskog sporazuma

Lisabonski sporazum prekretnica je u razvoju turizma u Europi. Po prvi put EU ima ovlasti donositi odluke koje se tiču ovog sektora većinskim glasovanjem. «Unija treba nadopunjavati akcije zemalja članica na području turizma, posebice oko promocije konkurentnosti Unije na tom području», stoji u članku 195 Lisabonskog sporazuma.

Turizam u EU-u čini više od pet posto BNP-a s gotovo 1,8 milijuna kompanija, uglavnom malih i srednjih poduzeća u kojima je zaposleno 5,2 posto turističkih djelatnika ili 9,7 milijuna, stoji u podacima koje je predstavila Europska komisija.

Turistička grana kao industrija nalazi se u velikim promjenama, posebice nakon porasta prometa niskotarifnih aviokompanija koje su znatno povećale važnost europskog tržišta i organizacije individualnih putovanja zbog čega su i turoperatori pretrpjeli velike gubitke.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Odg. urednik: Anto Janković