Kako Rumunjska privlači strane ulagače?

U Rumunjskoj već i djeca znaju što je "Metro" ili "Real-Markt". Pored njih u tu su zemlju došle i mnoge tvrtke iz sektora proizvodnje automobilskih dijelova. Najveći investitor iz Njemačke je koncern "Continental AG" iz Hannovera. On je u Temišvaru 2000. otvorio velik pogon gdje više od tisuću zaposlenih dnevno proizvodi približno 30.000 automobilskih guma, koje se prodaju i na domaćem i na zapadnoeuropskom tržištu. Povrh toga, "Continentalov" sektor "ContiTech" u Rumunjskoj je prisutan s još četiri pogona gdje se proizvode razni visoko tehnološki elementi za automobile. Thomas Peter direktor je ContiTechovog pogona u Temišvaru: "Rumunjska je naravno bila atraktivna zbog niskih plaća za radnike, naravno i zbog orijentiranosti prema Zapadu tu u Banatu - Austrougarska monarhija i tako dalje. Mnogi ljudi ovdje još govore njemački. Obrazovanje je u ovom dijelu Rumunjske veoma dobro, dobra je i prometna povezanost. Tu je zračna luka, željeznica, a i autocesta je razmjerno blizu. Za nas je najvažnija linija prema Mađarskoj - i kamionom se do nje može lako doći."

Jagma za kvalificiranim ljudima

Sve to dobro zvuči, ali njemački se investitori sve više muče s problemom za koji se vjerovalo da se neće pojaviti negdje u tranzicijskim zemljama: kako naći kvalitetnu radnu snagu.
"To je problem: naći dobro obrazovanu stručnu radnu snagu koju se, obzirom na razinu plaća, još uvijek može platiti i s kojom se još uvijek više isplati proizvoditi u Rumunjskoj, a ne u Njemačkoj", kaže Peter.
Razlog tome jest što su se mnogi investitori koncentrirali u samo nekoliko privrednih žarišta. Tamo si njemačka poduzeća već međusobno otimaju kvalificiranu radnu snagu. Tomas Peter, vođa pogona u "Contitechu" Temišvar: "Problem je naći radnu snagu. Uveli smo autobusne linije kako bi doveli ljude koje žive u okolici. To rade i neke druge velike tvrtke, da svakog jutra i za svaku smjenu dovoze ljude koji žive i 80 kilometara od Temišvara."
Alfred Barth je na čelu tvrtke "Barum Automotive". On je još prije deset godina iz Biberacha u Švapskoj u Rumunjsku preselio pogon za proizvodnju metalnih dijelova za automobile. I on ima problema s kvalificiranom radnom snagom, ali po njemu, u pothvatu selidbe proizvodnje nije dovoljno samo pogledati statističke podatke o troškovima proizvodnje. Potrebno je dobro poznavati i područje gdje se odlazi: "Morate poznavati odnose u obiteljima, morate moći razgovarati s ljudima na njihovom jeziku. Onda imate pogon koji je doista stvoren kao obiteljsko poduzeće i imate dobre odnose i ljude koji stvarno stoje iza firme. Ali uistinu je tako da novi investitori ubuduće na ovom području neće imati radne snage."

Kako slomiti korupciju?

Stručna radna snaga samo je jedan problem za ulagače u Rumunjskoj: mnogi se žale na birokraciju, ali i na korupciju. Doduše, Alfred Barth smatra kako su se u Temišvaru tu stvari promijenile: "Korupcija u Rumunjskoj u najmanju je ruku vidno spala na sitno podmićivanje. Kada je riječ o policiji, carini i tako dalje, tu se već može skoro reći kako nema korupcije. Državne službe su postale vrlo, vrlo oprezne zbog prijama u Europsku uniju. Žestoko se trude odsjeći repove koji se vuku kako bi ispunili zahtjeve koji se od njih očekuju."
Konačnu riječ o pristupu Rumunjske Europskoj Uniji dati će predsjednici država ili vlada Unije na summitu ovog prosinca. Ali već se sad može pretpostaviti da će u ugovoru o pristupu postojati svojevrsne "zaštitne klauzule" - i to je novina u povijesti Europske unije. Prema tim odredbama Rumunjska bi mogla biti isključena iz nekih europskih fondova ako i dalje ne bude aktivno radila na određenim područjima. Jedno od njih je i borba protiv korupcije. I Monica Marcovei, rumunjska ministrica pravosuđa, dobro zna kako je to teška borba - i ne samo iz gospodarskog očišta: "Priznajem da su mnogi bivši pripadnici tajne službe Securitatea nakon obrata, postali uspješni poslovni ljudi. Zato su svo vrijeme gospodarski interesi pojedinih poduzeća pomiješani s političkim interesima. Ili drugim riječima: političari su bez ograničenja bili aktivni i u poslovnom svijetu. Naravno da se moramo boriti protiv toga - bez obzira koliko će potrajati."

Bukurešt objavio rat birokraciji

Ali ne radi se samo o korupciji, nego i o temeljitoj reformi pravnih okvira kako bi se stranim investitorima osigurala sigurost. Ludgar Thol direktor je rumunjske podružnice njemačke građevinske tvrtke Reiffbau GmbH. Prije šest godina, kada su dolazili u Rumunjsku, naučili su nešto novo o toj zemlji: "Prilikom kupnje građevinskog zemljišta platili smo školu za poslovanje u ovoj zemlji. Naime, građevinska zemljišta dijelom uopće nisu imala dimenzije kakve su upisane u dokumentima. U planovima, u bilježničkim ugovorima, u katastarskim planovima. Pustili smo da nas zaslijepe svi štambilji i potpisi na planovima."
Mora se reći da se takve pritužbe u Rumunjskoj čuju sve rijeđe. Osim toga, Bukurešt je najavio rat i nabujaloj birokraciji. Tako je bilo slučajeva da je investitor za gradnju i preuzimanje svog novog pogona trebao skupiti preko 500 dozvola. To će se promijeniti: Rumunjska vlada je već prihvatila zakon o takozvanim "One Step Shop-ovima" gdje bi strani investitori na jednom mjestu dobili sve potrebne dozvole. Štoviše: ako taj ured u roku od 100 dana ne da službeni odgovor, to znači da je zahtjev odobren bez ikakvih dodatnih pitanja.
I na kraju, Rumunjska spada među zemlje koje su odlučile drastično pojednostaviti svoj porezni sustav i uvesti samo jednu poreznu stopu od 16%. Ion Seres, rumunjski ministar financija naglašava: "Bilo je više razloga zašto smo u prosincu 2005. uveli jedinstvenu poreznu stopu: prvo, htjeli smo ugušiti crno tržište koje je neprekidno raslo. Dobit koju se tamo ostvarivala, konačno je trebalo uvesti u službenu gospodarsku bilancu zemlje. Drugo, htjeli smo prije svega inozemnim investitorima dati jasan znak: dođite u Rumunjsku, ovdje možete dobro uložiti novac i zaraditi. I na kraju, htjeli smo pojednostaviti prilično složen porezni sustav. Sada je za poduzeća postalo mnogo jednostavnije: morate dati 16 % od svoje dobiti - i to je sve."