Klimatske promjene i borba protiv šumskih požara

Požari u Kanadi bjesne već mjesecima, a vatrogasci ih još uvijek ne mogu staviti pod kontrolu. Već je izgorjelo više od devet milijuna hektara šume. Više od 150.000 ljudi moralo je napustiti svoje domove od početka godine što je najveći broj evakuiranih građana u posljednjih 40 godina. Zbog golemih oblaka dima koji su se proširili Sjedinjenim Američkim Državama, američka Agencija za zaštitu okoliša objavila je upozorenja o smogu za nekoliko saveznih država.

Veliki požari posljednjih su dana izbili iposvuda po Sredozemlju pa i u Hrvatskoj. Zbog vrućine i nepovoljnih vjetrova, španjolska meteorološka služba Aemet očekuje da će rizik od daljnjih požara i dalje rasti. Sezona šumskih požara u punom je jeku diljem svijeta.

Što je toplije, to je više i požara

Veliki šumski požari nisu ništa novo u povijesti Zemlje. Oduvijek ih je bilo, no sada se pojavljuju vatre koje gore dulje i žešće nego prije. Razlog tome su klimatske promjene. Trajne suše čine šume lakše zapaljivima. Munje ili paljevine uzrokuju sve veću štetu. Prije nego što vatrogasci uspiju obuzdati vatru, mali se požari razvijaju u nekontrolirane vatrene stihije.

To je bio slučaj i 2019./2020. s velikim požarima u Australiji. 24 milijuna hektara šume je nestalo u plamenu, uključujući stabla koja su prethodno bila pošteđena od požara zbog visokog sadržaja vlage, ali ih je dugotrajna suša isušila.

"Sve dok čovječanstvo potiče globalno zagrijavanje izgaranjem fosilnih goriva, tako će i ostati u doglednoj budućnosti", zaključuje Hamish Clarke, istraživač na Institutu za ekosustave i šume Sveučilišta u Melbourneu. "Nismo na putu da smanjimo rizik od šumskih požara. Trebamo jasnu promjenu kursa i to pod hitno! Moramo ozbiljno smanjiti emisije stakleničkih plinova."

Ali i moderno vatrogastvo se mora prilagoditi sve toplijem i sušnijem svijetu - a kako bi se to postiglo, postoji nekoliko strategija.

Vatrom protiv vatre

Kontrolirani ili "upravljani" požari tijekom hladnijih mjeseci jedno je od rješenja. Oni skrbe za to da jednostavno bude manje materijala koji bi ljeti mogao prerasti u velike požare. U zemljama koje pogađaju šumski požari, ova metoda se već pokazala uspješnom.

Ova strategija je vrlo učinkovita i prema stručnjaku Victoru Resco de Diosu, profesoru šumarstva na Sveučilištu Lleida u Španjolskoj. Međutim, danas bi se kontrolirano spaljivanje moralo odvijati na "vrlo velikom području kako bi ostalo učinkovito", kaže on. U zemljama poput Grčke do 1,5 milijuna hektara šuma bi se dekretom moralo kontrolirano spaliti što je velika površina za relativno malu zemlju.

Ova strategija također nije bez rizika: u američkoj saveznoj državi New Mexico prethodno kontrolirani požar proširio se u jedan od najvećih i najrazornijih požara u povijesti te države. Zato su u SAD- trenutno odustali od te metode.

Autohtoni narodi u Sjedinjenim Državama i Australiji koristili su slične tehnike mnogo prije nego što su Europljani kročili na njihovu zemlju. Umjesto da pale samo kontrolirane površine u zimskim mjesecima, oni redovito pale i manje površine.

Dronovi za gašenje požara

U borbi protiv požara pomaže i visokorazvijena tehnologija. NASA-ini sateliti već pomažu vatrogascima diljem svijeta u praćenju smjera u kojem se šire veliki požari. No, u posljednje se vrijeme u tu svrhu sve više koriste i dronovi.

Finska je gotovo 75 posto pošumljena i ovdje se dronovi testiraju za promatranje šume iz zraka. "Mi razvijamo tehnologiju dronova koja se temelji na umjetnoj inteligenciji. To omogućuje vrlo brzo otkrivanje šumskih požara", kaže profesor Eija Honkavaara, jedan od članova istraživačke grupe.

Jedini je problem što dronovi uvijek trebaju dobru internetsku vezu za isporuku pouzdanih podataka ali to nije dostupno svugdje, čak ni u, inače signalom dobro pokrivenoj, Finskoj.

Pošumljavanje otpornijim vrstama

U 2019. u Europi je izgorjelo 400.000 hektara šuma, godinu kasnije već 25 posto više. Victor Resco de Dios očekuje da će se čak i sjeverne zemlje u budućnosti morati nositi s velikim požarima.

Još jedan način sprječavanja šumskih požara u budućnosti je sadnja drveća. I to ne onih vrsta koje su autohtone u dotičnoj klimatskoj zoni, nego onih koje su više udomaćene u toplijim krajevima i više ili manje su naviknute na više temperature. Šume moraju biti otpornije na sušu kako bi bile spremne za budućnost i u vrijeme klimatskih promjena.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu