Kako u Njemačkoj izgleda život za građane tamne boje kože?
26. svibnja 2020Prije nekoliko dana sam u Berlinu promatrao kako grupa policajaca pokušava pomoći jednom čovjeku koji je pao u nesvijest. Tek kada sam prolazio sam primijetio i jednog trećeg policajca koji je bio crne boje kože. Morao sam još jednom dobro pogledati. To je bilo prvi put da sam u Berlinu vidio crnog policajca.
U Njemačkoj su zaposlene osobe crne boje kože prisutne prije svega u niskotarifnom sektoru. "To je primjer za strukturalni rasizam", kaže Poliana Baumgarten, njemačka redateljica brazilskog porijekla koja se u svojim radovima prije svega bavi problemom rasizma i diskriminacije. Ona kaže kako je za žene crne boje kože gotovo nemoguće doći do posla na kojem bi iskusile "neku formu dostojanstva".
Nedostatak podataka otežava rad na antidiskriminaciji
Diskriminacija na bazi rasizma, kako kažu statistike, je u Njemačkoj u stalnom porastu. 2018. je zabilježeno 20 posto više ovakvih napada nego godinu dana prije.No precizni podaci o tomu kakve su posljedice ovih napade ne postoje, u statistike ne ulazi npr. etnička pripadnost žrtava rasističkih napada.
Znanstvenik Daniel Gyamerah se bavi fenomenom rasizma i u njegovom radu mu nedostaju podaci o rasizmu uperenom protiv osoba afričkog porijekla u Njemačkoj. Iako u ovoj zemlji živi oko milijun osoba tamne boje kože, znanstvenih istraživanja na temu rasizma protiv ove grupa građana gotovo da i nema. Kako bi sakupio iskustva crnaca u Njemačkoj Gyamerah je pokrenuo projekt "Afrozensus" (Zensus=popis stanovništva).
Ovaj projekt financira Ured savezne vlade za antidiskriminaciju i pored demografskih podataka o spolu, starosti i etničkom porijeklu bi ovdje bili sakupljeni i podaci o iskustvima s diskriminacijom u svakodnevici. Cilj projekta je stvarati strategije protiv diskriminacije osoba afričkog porijekla. "Naš cilj nije crnce odvojiti od ostatka stanovništva nego saznati gdje dolazi do zajedničkih iskustava s ostalim manjinskim grupama", kaže Gyamerah.
"Ovako dobiveni podaci će nam omogućiti u javnosti potaknuti raspravu na temu diskriminacije", kaže Sebastian Bickerich, glasnogovornik Ureda za antidiskriminaciju.
Naslijeđe nacionalsocijalizma
Kada se u Njemačkoj govori o rasizmu, neizbježno se dolazi do razdoblja nacionalsocijalizma. Neki stručnjaci smatraju da je nesposobnost da se rasizam u javnoj raspravi sagledava shodno važnosti ove teme, naslijeđe nacionalsocijalizma i njegovih rasnih teorija.
Za Gyameraha i kolonijalno naslijeđe igra važnu ulogu. Nijemci su prvi genocid 20. stoljeća počinili nad narodima Herero i Nama u tadašnjoj koloniji Njemačka jugozapadna Afrika. Službene isprike njemačke države nema do dan danas, a u mnogim njemačkim gradovima ulice i trgovi nose imena tadašnjih kolonijalnih vladara i sudionika u genocidu. Gyamerah smatra da koncentracija na razdoblje nacionalsocijalizma sprječava bolje suočavanje s razdobljem kolonijalizma koje je potisnuto u pozadinu.
Prerijetko tematiziranje rasizma
Na ovogodišnjem tzv. Integracijskom samitu koji se redovito održava u kancelarskom uredu, Angela Merkel se otvoreno zapitala zašto osobe afričkog porijekla, čak ako su ovdje rođene i odrasle, još uvijek moraju dokazivati da su Nijemci. To je bila jedna od rijetkih prilika da ovako visokopozicionirani političari govore o crnim građanima Njemačke.
"Nijemci su doduše shvatili da je rasizam tema, ali još uvijek gaje rezerve kad je u pitanju prihvaćanje određenih grupa ljudi u svoju okolinu", kaže Sebastian Bickerich. Kako ove rezerve utječu na suživot u Njemačkoj, pokazat će "Afrozensus". "Za 'People of Color' se radi o više od pukih statistika. Ovo će biti prilika da se stekne uvid u odnos prema diskriminaciji", zaključuje Daniel Gyamerah.