Kako virus mijenja navike Nijemaca?

Nakon 21. ožujka ove godine, dakle neposredno uoči uvođenja ograničenja kontakata u Njemačkoj, na Googleu je puno češće nego ranije pretraživan pojam „prostirka za jogu“. Trgovci biciklima kažu da imaju veći broj mušterija otkako im je dozvoljeno da ponovno otvore svoje dućane.

A tko god krene u park ili na obalu rijeke u centru nekog njemačkog grada, bit će impresioniran mnoštvom ljudi koji tamo šetaju ili nešto vježbaju. Izgleda da su mnogi Nijemci vrijeme iskoristili za više kretanja na svježem zraku.

Kuha se – kod kuće

Ovaj zdraviji način života kod mnogih Nijemaca se, barem privremeno, manifestira i u načinu ishrane. U reprezentativnom istraživanju tvrtke za istraživanje tržišta Kantar u ime Zaklade Heinz Lohmann, svaki četvrti Nijemac je izjavio da sad kuha češće nego ranije.

Većina ipak ostaje vjerna svojoj klasičnoj kolekciji recepata, 18 posto ih je reklo da od početka „doba korone“ - kuha drugačije. U ovom slučaju, drugačije često znači zdravije: svježe povrće i salatu spominje 70 posto ispitanika, a vegetarijanska jela navodi čak njih 48 posto. Samo 38% ih je odgovorilo „više smo pekli (kruh, peciva i kolače)“ - što nije iznenađenje obzirom na to da u supermarketima neko vrijeme nije bilo brašna i kvasca.

Dugoročno manje mesa

Istraživanje je obavljeno koncem travnja – dakle prije nego što se mesna industrija našla u fokusu javnosti zbog toga što se otkrilo da su klaonice odnosno kolektivni smještaji za radnike iz inozemstva žarišta zaraze koronavirusom.

Čini se da politička rasprava o tim neadekvatnim radnim uvjetima Nijemcima nije uništila apetit za mesom: Udruženje proizvođača mesa (VEZG) ponovno je (doduše blago) povisila svoju preporuku cijene mesa u zemlji. Činjenica da su neke klaonice sada zatvorene, gotovo da nije uopće utjecala na cijenu, kaže jedna analitičarka, ali potražnja raste otkako restorani ponovo otvaraju vrata mušterijama. Osim toga, izvoz, posebno u Kinu, i dalje je stabilan.

Međutim, dugoročno gledano, dakle neovisno o koroni, u Njemačkoj opada potrošnja mesa - posebno svinjetine. Savezno udruženje njemačke mesne industrije (BVDF) nedavno je zabilježilo pad potražnje, čime je 2019. prva godina od BSE-krize („kravlje ludilo“) u kojoj je prosječni Nijemac konzumirao manji od 60 kilograma mesa i mesnih proizvoda.

To se poklapa s anketom Forse koja je oko Nove godine provedena u ime Saveznog ministarstva poljoprivrede: 26 posto Nijemaca tada je reklo da meso jede svaki dan - pet godina ranije, to je reklo njih 34%.

„Posebno uočavamo da je sve više muškaraca koji se odriču svoje svakodnevne porcije mesa“, navodi Ministarstvo.

Udio vegetarijanaca (pet posto) i veganaca (jedan posto) u populaciji ostaje nepromijenjen. Istraživanje je dio ovogodišnjeg izveštaja o ishrani, koji će u petak predstaviti ministrica poljoprivrede Julia Klöckner.

U porastu je konzumiranje namirnica koje su „zamjena“ za meso, radi se o hrani od biljnih sastojaka, insekata ili umjetnog mesa uzgojenog u laboratoriju. Ipak, samo 49 posto ispitanih izjavilo je da je već kušalo takve proizvode. Postotak onih koji su probali ili konzumiraju takve proizvode je veći kod mlađe populacije.

Korona i kilogrami

Usprkos svim kvalitativnim promjenama u načinu prehrane, povećanoj potražnji prostirki za jogu i bicikala, čini se da je pandemija korone ostavila i kvantitativne, vidiljive posljedice na tijelima njemačkih građana: u istraživanju Kantara spomenutom na početku ovog teksta, 14 posto Nijemaca je reklo da su se tijekom pandemije ugojili, dok je samo 10 posto reklo da su smršavili.