Poznate tema prevladavale hrvatskom predizbornom kampanjom

Kampanja za parlamentarne izbore u Hrvatskoj dogodila se u jeku povratka koronavirusa zbog čega su gotovo svi takmaci smanjili opseg terenskih aktivnosti i druženja s građanima, a poruke su se uglavnom slale putem medija i društvenih mreža.

Tako je i samo vrijeme održavanja izbora postalo temom kampanje, prvenstveno oporbe, koja je zamjerala premijeru i predsjedniku HDZ-a Andreju Plenkoviću pretjerani oportunizam i neodlazak u izolaciju nakon kontakta sa srpskim tenisačem Novakom Đokovićem za kojeg se utvrdilo da je zaražen koronavirusom.

Dva sučeljavanja na komercijalnim televizijama pokazala su i dva lica samog Plenkovića i njegova izazivača Davora Bernardića, predsjednika SDP-a i lidera koalicije Restart. Dok je Plenković u prvoj emisiji pokazao nadmenost ponižavajući protivnika, u drugoj je bio benevolentan i kontroliran. Istovremeno je Bernardić odlučio da na drugo sučeljavanje neće ponijeti svežanj tablica i grafika u kojima se gubio prilikom prvog odmjeravanja snaga, zbog čega je postao i tema brojnih memeova. Bolje pripremljen za drugo sučeljavanje, Bernardić je pokazao da može uspješno parirati pristojnijoj verziji Plenkovića.

Sraz dviju najvećih stranaka nije donio ništa novo i nepredvidljivo. Borba protiv HDZ-ove korupcije i standard, teme su koje je nametao SDP, dok je HDZ uzvraćao dobrim rezultatima u borbi protiv prvog vala koronavirusa, uspješnom manevriranju unutar briselske birokracije i ponešto većim plaćama i mirovinama koje su se dogodile u protekle četiri godine.

Što bi konzervativci i konzervativke sa ženama?

Konzervativne opcije odlučile su se za mješavinu nacionalizma, antisrpskih sentimenata i suverenizma, no neplanski im je nametnuta i tema pobačaja na kojoj su sigurno izgubili pokoji bod. Tako je u Hrvatskoj uobičajeno novinarsko pitanje o ženskom pravu izbora na prekid trudnoće Nini Raspudiću (Most) i Miroslavu Škori (Domovinski pokret) skrenulo kampanju na polje ženskih prava.

Prvi je na pitanje treba li silovanim ženama uskratiti pobačaj odgovorio da „svjedočanstva djece koja su začeta silovanjem u BiH pokazuju da su se uspjela realizirati kao sretne osobe", dok je drugi kazao da bi se silovana žena „trebala dogovoriti s obitelji što će učiniti". Ubrzo se svaki novinar potrudio od svakog dostupnog političara dobiti stav o ovoj temi, a paradoksalno, medijske kuće koje su provocirale izricanje tih stavova istovremeno su se i zgražale nad činjenicom da je pobačaj postao središnja tema kampanje.

Prigodno, kandidatkinja Desne lige, Iva Svaguša Majčica, poručila je putem društvenih mreža: „Drage žene (niste mi sve drage, ali pravimo se da jeste), od kada su nam muškarci dali pravo glasa svijet je otišao naopako. Nadam se da će na vlast doći ekipa i vratiti nas na tvorničke (Božje) postavke."  Ovaj je bizarna poruka, po mnogima, bila i najzabavniji dio cijele priče.

Nacionalizacija ili preraspodjela štednje?

Za ove izbore, pod nazivom „Možemo!" formirana je nova lijevo-zelena fronta. Pa tako oni koji su do sada tvrdili da SDP nije prava ljevica, mogu glasati za ovu aktivističko-političku opciju čija se najpoznatija imena vežu uz zapaženu borbu protiv klijentelizma i korupcije u Zagrebu, a kroz gradsku Skuštinu.

Očekivano, isprva su bili koncentrirani na postpotresno stanje u Zagrebu i nedonošenje zakona o obnovi metropole, da bi potom vješto iskoristili otvaranje ideoloških protivnika na temu pobačaja. Ipak, mnogi su im građani zamjerili koaliranje s Radničkom frontom čija se liderica Katarina Peović zauzima, između ostalog, i za plansku privredu. „Bilo bi potrebno u fondove za saniranje krize preraspodijeliti sva sredstva u bankama koja premašuju iznos koji garantira Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju bankarskog sustava, što iznosi oko 700.000 kuna", napisala je u manifestu objavljenom u Večernjem listu što je brojne građane, posebice one bogatije, asociralo na neka davna poratna vremena.

Može se i civilizirano

Kada govorimo o retorici, kampanja je donijela i dva posve neuobičajena momenta za hrvatsku politiku u kojoj razina komunikacije i argumentacije strmoglavo pada. „Pretjerao sam i pogriješio. Možete li mi oprostiti?" kazao je Ivica Puljak (Pametno) svome protivniku Nini Raspudiću (Most) posipajući se u programu javne televizije pepelom zbog uvreda koje je na njegov račun izrekao nekom ranijom prilikom.

„Gospodine Tomašević ja vam želim sreću na ovim izborima. Mislim da imate krasne zelene politike i neke druge politike s kojima ću rado, bez obzira na ova razilaženja, koalirati s vama ako se nađemo zajedno u Saboru." Izrekla je na istoj toj televiziji Marija Selak Raspudić (Most) svom političkom i ideološkom protivniku Tomislavu Tomaševiću (Možemo!), kojeg mnogi vide kao budućeg zagrebačkog gradonačelnika, pokazavši kako bi to izgledalo u nekom drugom političkom svemiru.

Ako je pitati građane kakvi su programi stranaka za koje će u nedjelju glasati, vjerojatno je da neće znati, jer je težište u samoj kampanji stavljeno na svjetonazorske teme i stvaranje dojma. A to je, pokazalo se i ranije, sasvim dovoljno hrvatskim biračima.