Kancelar Scholz i mutni poslovi banke iz Hamburga

Sve zvuči kao uzbudljivi triler o financijskoj prijevari. Radi se o sumnjivim poslovima banaka i dioničara sa ciljem utaje poreza.

Johannes Kahrs iz Hamburga, bivši socijaldemokratski zastupnik u Bundestagu do 2020. godine, mogao bi u cijeloj priči igrati ključnu ulogu. Posebno škakljivo pitanje glasi: koliko je o svemu tome znao bivši gradonačelnik Hamburga, a sadašnji njemački kancelar Olaf Scholz?

Preko 200.000 eura u sefu

Kako je ovih dana objavilo više njemačkih medija, u jednom sefu u banci Sparkasse u Hamburgu, koji se vodio na Kahrsovo ime, u rujnu prošle godine je pronađeno oko 218.000 eura. Protiv njega se očito već mjesecima vodi istraga zbog pogodovanja u tzv. cum-ex transakcijama u kojima je sudjelovala i privatna banka Warburg-Bank iz Hamburga.

Je li se Kahrs založio za to da Warburg-Bank ne plati porez koji je dugovao državi kada su njegove manipulacije otkrivene? Je li za tu uslugu Kahrs dobio novac? Tu pretpostavku iznosi niz njemačkih medija.

Što su cum-ex transakcije?

Njemački Vrhovni sud je u presudi od 28. srpnja 2021. cum-ex transakcije označio kao kažnjive. Riječ je o transakcijama kod kojih ulagači međusobno kupuju i prodaju dionice nekoliko dana prije i poslije isplate dividende na koje privatni ulagači plaćaju porez. Banke su u Njemačkoj oslobođene plaćanja tog poreza. Dionice mijenjaju vlasnika takvom brzinom, da porezne vlasti ne uspijevaju utvrditi stvarnog vlasnika. I onda ulagači traže i dobivaju povrat poreza mada ga neki od njih čak nisu ni platili.

Fabio de Masi, bivši parlamentarni zastupnik stranke Ljevica, u intervjuu listu Berliner Zeitung je objasnio: „To je kao kad dobijete bon za vraćenu ambalažu u supermarketu, kopirate ga i onda više puta uzmete novac na blagajni za jednu praznu bocu."

Hamburg se odrekao naknadne naplate poreza

Širom Njemačke u toku su istrage protiv čitavog niza banaka koje su koristile te trikove. Ali slučaj u Hamburgu ima posebnu težinu. Johannes Kahrs je 2016. organizirao susret Olafa Scholza, tadašnjeg gradonačelnika Hamburga, i velikih dioničara Warburg-Banka – a u tom trenutku već je bila pokrenuta istraga protiv šefova te banke.

Unatoč istrazi, grad Hamburg je odustao od naplate potraživanja od Warburg-Banka u iznosu od 47 milijuna eura. No godinu dana kasnije, tadašnji demokršćanski ministar financija u njemačkoj saveznoj vladi Wolfgang Schäuble postupio je sasvim drugačije – naložio je gradu Hamburgu da od banke zatraži 43 milijuna eura od nezakonito vraćenog poreza. To je izuzetno neobičan potez u financijskim odnosima savezne države i pokrajina.

Scholz se ne sjeća detalja

Olaf Scholz je preko svog glasnogovornika priopćio da se ne sjeća detalja razgovora s predstavnicima banke te da nije znao za iznos od preko 200.000 eura u sefu na ime Johannesa Kahrsa. Nadležno državno odvjetništvo nije objavilo nijednu informaciju o tome je li taj novac iz sefa povezan s mutnim poslovima banke. Mada bi se to moglo pretpostaviti.

Istražni organi pretražuju i Scholzove mailove

Za njemačkog kancelara sve to može biti izuzetno neugodno. On će se 19. kolovoza pojaviti pred Istražnim odborom pokrajinskog parlamenta u Hamburgu. Hamburški mediji izvijestili su da je tamošnje državno odvjetništvo dobilo pristup elektronskim porukama Olafa Scholza iz doba kada je bio gradonačelnik Hamburga. Glasnogovornik njemačkog kancelara Steffen Hebestreit kaže: „Ne znam ništa o tome. A i nema se što skrivati."

Oporba u Berlinu je, naravno, drukčijeg mišljenja. Zamjenik šefa Zastupničkog kluba CDU/CSU Mathias Middelberg kaže: „Sve je više indicija da su mjerodavni socijaldemokratski političari u Hamburgu protuzakonito utjecali na oporezivanje Warburg-Banka." Spada li i Scholz u krug tih „mjerodavnih socijaldemokratskih političara“? To će pokazati idući tjedni.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu