Karl Marx i turbo-kapitalizam

Od tada se njegovo ime vezuje i za pojmove diktature i totalitarizma, bez obzira što se Marx borio protiv apsolutizma svog vremena toliko žučljivo da je zbog toga morao napustiti Njemačku. U inozemstvu je objavio radove koji su i do danas poznati u svijetu, bez obzira što su socijalitički eksperimenti, provedeni u njegovo ime, odavno završili na smetlištu povijesti. Karl Marx umro je prije točno 125 godina u Londonu.

(Problematična) aktualnost Marxovih teza

Karl Marx i Friedrich Engels objavili su svoj "Komunistički manifest" revolucionarne 1848. godine, kada je Marxu bilo ravno 30 godina. Nakon kritike apsolutizma rascjepkanih njemačkih državica morao je 1845. preseliti iz Berlina u Bruxelles, a nakon toga u Pariz i London. Za filozofa i stručnjaka za Marxova djela Wolfganga Fritza Hauga neka zapažanja iz "Komunističkog manifesta" i ostalih Marxovih spisa ni do danas nisu izgubili na aktualnosti. "U Komunističkom manifestu nalaze se cijeli odlomci koji zvuče kao da je Marx, uz pomoć vremenskog stroja zavirio u sadašnjost i pisao iz perspektive sadašnjosti. 1847. godine, kada su nastali ti tekstovi, vjerojatno je sve to njegovim suvremenicima izgledalo potpuno nepojmljivo," kaže Haug.

Žestoki kritičar kapitalizma

Marx je bio jedan od najodlučnijih kritičara kapitalizma koji je na vrhuncu industrijske revolucije promatrao ogromne promjene vezane uz rast kapitalizma, i to ne samo u Engleskoj i u Europi, već i u cijelom svijetu. Marx je, između ostalog, isticao: "Buržoazija je uslijed eksploatacije svjetskog tržišta, produkcije i konzumacije u svim zemljama, kozmopolitski orijentirana. Uništene su drevne nacionalne industrije i one se svakog dana sve više uništavaju. Njih potiskuju nove industrije, čije će uvođenje predstavljati pitanje opstanka za sve civilizirane nacije zbog toga što se te industrije više ne zasnivaju na eksploataciji domaćih sirovina, već prerađuju sirovine iz najudaljenijih područja. Te nacije zatim takve proizvode ne prodaju samo u vlastitoj zemlji, već u svim dijelovima svijeta gdje se te proizvode troši."

Slijevanje srednjih slojeva u redove proleterijata

Marx je godinama radio u Londonu kao novinar i pri tome promatrao promjene u načinu života i u ljudima, opisivao njihov težak položaj i egzistencijalne strahove, koje je izazvala industrijska revolucija. Zapanjujuće je koliko su te analize i danas aktualne! Marx je već u svom "Komunističkom manifestu" opisao fenomen o kojem se danas ponovno raspravlja: strahove pripadnika srednjih slojeva od njihovog socijalnog srozavanja u redove proleterijata: "Dosadašnji pripadnici srednjih slojeva - malih industrijalaca, trgovaca i rentijera, zanatlija i seljaka - pripadnici svih tih klasa slijevaju se u redove proleterijata. Djelomično stoga što njihov sitni kapital ne može konkurirati velikoj industriji i krupnim kapitalistima, a djelomično stoga što njihov novi način proizvodnje poništava njihovu zanatlijsku umješnost. Tako se u redove proletarijata regrutiraju pripadnici svih klasa naroda."

Globalizacija - odavno poznati fenomen

Snižavanje cijena, prebacivanje proizvodnje u inozemstvo, neprekidna potražnja za što jeftinijim mjestima proizvodnje - sve to što se danas opisuje pod pojmom "globalizacija", zapravo je već odavno poznati fenomen. Marx je to izvanredno vidovito opisao. On je ujedno bio svjestan političkih posljedica takvog razvoja, koje su, kako naglašava Wolfgang Fritz Haug, vrlo opasne. "Kada se poruše granice između tih razina prihoda, onda se urušava kompletni socijani sustav. Ponajprije liberalna demokracija u zemljama kao što je Njemačka. Ako se većini ljudi ne pruži nikakva prilika da sudjeluju u kulturi svoje sredine, onda je i njih baš briga za demokraciju i liberalna prava," napominje Haug. Te je opasnosti Marx pokušavao spriječiti metodama takozvanog "znanstvenog socijalizma". Osnove toga razradio je u svojim središnjim djelima kao što su "Kapital" i "Nacrt kritike političke ekonomije". Njegova su djela izvršila ogroman utjecaj na radnički pokret 19. i 20. stoljeća i, dakako, na komunistički pokret, prije svega u zemljama istočne Europe, u Rusiji i u Kini. No činjenicu da njegovi recepti nisu djelotvorni u borbi protiv kapitalizma jasno je pokazala 1989. godina kada se raspao cijeli istočni blok. Karl Marx umro je prije 125 godina, točno na današnji dan, 14. ožujka 1883. godine u Londonu.