Katarski petrodolari nad Njemačkom

Slika koja je još uvijek pred očima, iako je prošlo već nekoliko dana: ministar vanjskih poslova Sigmar Gabriel djeluje pomalo zabrinuto dok stoji pred regalom sa starim knjigama u biblioteci Herzog August u Wolfenbüttelu. Govori o razumijevanju, o Lessingovoj knjizi „Nathan mudri", koja ja tu napisana: knjiga o dijalogu preko krutih granica. U njoj se ne radi o tome što je ispravno ili pogrešno, već o mogućnosti zajedništva. „Kucnuo je čas za diplomaciju", kaže Gabriel.

Njegov gost je katarski ministar vanjskih poslova Mohamed bin Abdulrahman al Tani. On trenutno ima problema u dijalogu sa svojim susjedima od kako su oni – pod vodstvom Saudijske Arabije –zatvorili granice prema Kataru. Navodno zato što Katar podržava terorističke organizacije. Svašta se može dogoditi, Gabriel strahuje da bi mogao izbiti i rat. Vjerojatno zato ima tako zabrinut izraz lica. I u tom sukobu je teško definirati što je ispravno, a što pogrešno.

„Moramo pronaći rješenje i prije svega ukinuti blokadu mora i zračnog prostora", poručuje Gabriel sukobljenim vladama. U Njemačkoj ima onih koji priželjkuju da ministar vanjskih poslova ne uzima Katar tako otvoreno u zaštitu. Ali za to postoje razlozi.

Njemački interesi

„Njemačko Ministarstvo vanjskih poslova u toj regiji ima dugu tradiciju dijaloga s organizacijama koje su međunarodno uvažene", naglašava Ulrike Freitag, direktorica Centra za moderni orijent.

Hitro pripremljeni posjet Al Tanija, ali i posjeti egipatskog predsjednika Abdela Fataha el Sisija i saudijskog ministra vanjskih poslova Adela el Džubeira pokazuju da je Njemačka traženi sugovornik, čak iako se – kako kaže jedan glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova – Njemačka ne želi nametati kao posrednik.

Ali Berlin radi što može. „Velike su investicije Katara i Saudijske Arabije u Njemačkoj i nije u interesu da te dvije strane i u Europi rade jedna protiv druge", smatra Ulrike Freitag. Očigledno Njemačka stoga pokušava ne svrstati se samo uz jednu stranu.

Katarski novac u Njemačkoj

Posebno se zbog katarskog novca u njemačkim kompanijama sada naveliko špekulira. Može li to biti razlog da možda Simens povuče svoja postrojenja iz Saudijske Arabije? Kakva taktičku važnost ima udio Katara u Deutsche Banku? U nadzornom odboru Volkswagena su čak dva Katarca. Što bi se dogodilo ako bi Katarcima zbog blokade odjednom bio potreban njihov novac? I što strani kapital znači za Nijemce ukoliko se na međunarodnom planu potvrde sumnje da Katar podržava terorizam?

Kompanije su vrlo suzdržane kada je riječ o njihovim arapskim investitorima. „To nećemo komentirati", poručuju iz Deutsche Banka. U toj banci državni katarski investitor QTA ima udio od devet posto. „Promatramo aktualna događanja i nadamo se da će spor biti uskoro riješen", priopćeno je iz Volkswagena, u kojem katarski udio u vlasništvu iznosi 17 posto. Udio u Siemensu od 3,3 posto se smatra premalim da bi Katar mogao imati utjecaja na poslovanje te kompanije.

Gospodarstvenici čekaju na rasplet i nastavljaju poslovanje kao i do sada na Arapskom poluotoku. „Mislim da su rizici za kompanije zapravo vrlo mali", kaže Martin Klein, stručnjak za međunarodne ekonomske odnose sa Sveučilišta u Halleu. On je uvjeren da Katar nema gospodarskog ni političkog interesa da mijenja svoje investicijske planove. Klein ne vjeruje da bi novac iz Perzijskog zaljeva mogao ugroziti velike njemačke kompanije: „Da bi se to dogodilo morale bi biti uvedene sankcije ili usvojena rezolucija UN-a, a to je malo vjerojatno."

Igre velikih sila u Zaljevu

Znatno više zabrinuti od ekonomista su njemački političari. Sigmar Gabriel nije iznimka. Riječ je o teškim pitanjima pozicioniranja. „Meni se sviđa oprezna reakcija ministra vanjskih poslova, iako ne vjerujem da prijeti izbijanje rata", kaže Omid Nouripour, političar stranke Zelenih.

Ipak njemu nedostaje jasan stav Berlina: „Zbunjuje me što u Njemačkoj ima toliko reakcija i što su mnogi uvjereni da Katar financira terorizam." Pri tom uopće nema dokaza za takve optužbe. „EU bi se trebao zauzeti da Saudijska Arabija u tome bude preciznija", zahtijeva Nouripour. Također je upitno koliko je Saudijcima zaista važan aspekt terorizma.

„To je delikatna situacija", analizira Roderich Kiesewetter, političar njemačkih kršćanskih demokrata. Katar nije veliki zagovornik povelje UN-a o ljudskim pravima i na međunarodnom planu sve više unosi pomutnju, kao na primjer u Libiji, ocjenjuje on.

Iako je u prošlosti očigledno bila veća podrška Saudijskoj Arabiji, sada bi se s time jednostavno trebalo prekinuti, smatra Kiesewetter. Jer Saudijska Arabija je preko Katara otvorila regionalni sukob s Iranom. „Sada moramo, možda i zajedno s EU-om, utvrditi budući odnos prema Saudijskoj Arabiji", naglašava Kiesewetter. Ta zemlja tvrdi da nema problema s terorizmom, ali naveliko financira islamističke aktivnosti u drugim zemljama, kaže on.