Milijunska kazna za njemačku banku

HSH Nordbank, banka u 85-postotnom vlasništvu njemačkih saveznih pokrajina Hamburg i Schleswig-Holstein, postigla je odgovarajuću pogodbu s Državnim odvjetništvom u Kölnu, pišu njemački mediji. HSH je navodno preko svoje tvrtke kćeri u Luksemburgu brojnim njemačkim državljanima pomogao kod prebacivanja novca u porezne oaze. Drugim riječima, jedna državna banka je pomagala u varanju države.

Kazneni postupak bi, nakon plaćanja kazne u iznosu od više od 22 milijuna eura, trebao biti obustavljen. Odgovarajuća sudska odluka još nije službeno dostavljena.

Sustavno pomaganje u utaji poreza

HSH je priznao da je najkasnije od 2005. godine njegova podružnica u Luksemburgu posredovala u otvaranju prividnih tvrtki. Na taj način su bogati klijenti banke svoj novac mogli skloniti izvan zahvata njemačkih poreznika. Klijenti novac nisu morali ulagati pod vlastitim imenom, nego preko tvrtki registriranih u Panami, koje su praktički nedostižne za njemačke vlasti. Osim ako im u ruke ne padnu interni dokumenti - kao što je bilo u ovom slučaju. Zahvaljujući tim dokumentima, financijska inspekcija je mogla pokrenuti istragu ne samo protiv banke, nego i protiv klijenata. HSH je 2011. prodao svoju luksemburšku tvrtku.

"Banke od nečega moraju živjeti"

Iz tih dokumenta je vidljivo kako je banka odlično zarađivala na račun bogatih vlasnika računa. Naime, HSH je kupovao prividne tvrtke u Panami i onda ih jednostavno uz visoku proviziju prodavao svojim klijentima. U jednom internom mailu, upućenom jednom zaposleniku HSH-a, piše neka klijentu zaračuna "iznos prema vlastitom nahođenju". Jer, kako stoji u istom mailu, "banke moraju od nečega živjeti". Nakon te rečenice stavljen je smješko koji namiguje.

Za zaposlenike HSH-ove banke u Luksemburgu to je posredovanje očigledno bilo dio svakodnevnog poslovanja. U jednom drugom internom mailu stoji da HSH "do utorka treba jednu panamsku tvrtku s originalnom dokumentacijom". I nadalje: "Kod izbora imena dajem Vam potpunu slobodu".

Dijalog s Državnim odvjetništvom u Kölnu

Nakon što je procurila informacija o plaćanju milijunske kazne, na novinarski upit HSH je samo odgovorio: "Mi smo već mjesecima u toj stvari u povjerljivom dijalogu s Državnim odvjetništvom u Kölnu. Budući da postupak još nije završen, HSH se o tome ne može detaljno očitovati." Iz banke se neslužbeno pak doznaje da će postignuti dogovor biti potvrđen na sjednici Nadzornog odbora 27. kolovoza. Očito je banka uspjela uvjeriti financijsku inspekciju da je "prekinula s prošlošću", prenose njemački mediji izjavu neimenovane osobe iz istražiteljskog tima. Novčana kazna od oko 22 milijuna eura za banku je povoljna pogodba, budući da bi, u slučaju presude, morala računati sa znatno većim iznosima.

Mediji prenose da su potpredsjednik banke Stefan Ermisch i njegovi suradnici osobno stupili u kontakt s Državnim odvjetništvom kako bi priznali kazneno djelo. Prethodno je financijska inspekcija u veljači pretražila sjedište Commerzbanke u Frankfurtu, koja je navodno također pomagala pri utaji poreza preko svoje luksemburške filijale. I Hypovereinsbank (HVB) se zbog istog kazenog djela očito daleko od očiju javnosti pogodio s Državnim odvjetništvom oko plaćanja kazne, mada u znatno nižem iznosu.

"Utaja poreza kao poslovni model"

Istražitelji sada zbog sličnih nezakonitih poslova na meti imaju i druge njemačke financijske institucije. Ministar financija njemačke pokrajine Sjeverno Porajnje i Vestfalija Norbert Walter-Borjans je ovako komentirao te istrage: "S aktualnim novim slučajevima plaćanja novčane kazne na vidjelo izlazi koliko je utaja poreza bila rasprostranjena kao poslovni model. Naša financijska inspekcija i državni odvjetnici pokazuju svojim uspješnim radom u kojim razmjerima se na taj način društvu uskraćuju primanja koja inače pošteni porezni obveznici moraju platiti."

Za HSH se ovim slučajem samo nastavlja dugi niz skandala. Banka je financijsku krizu uspjela preživjeti samo zahvaljujući državnoj pomoći u milijardskim iznosima, no nakon toga se u medijima svako malo nalazila zbog, među ostalim, krivotvorenih bilanci i velikih poslovnih gubitaka, pronevjere i sumnjivih kredita. Bivši predsjednik uprave Jens Nonnenmacher odgovarao je zbog svojih menadžerskih pogrešaka pred sudom, no oslobođen je svih optužbi.