Kina - spasiteljica europskih zemalja u financijskim nevoljama
6. siječnja 2011"Dobri prijatelji poznaju se u nevolji i pomažu". Ovu poslovicu iskoristio je i kineski šef vlade i izrekao ju u listopadu 2010.godine prilikom posjeta Ateni. Nakon toga je s riječi prešao na djela. Kina je uložila milijarde eura u grčke luke i državne obveznice. Slično je učinio i potpredsjednik kineske vlade u Španjolskoj - već deset posto državnih obveznica ove zemlje su u kineskom vlasništvu.
Kineski potpredsjednik vlade Li Keqiang je u Madridu nakon susreta sa španjolskim premijerom Zapaterom obećao svom španjolskom domaćinu, da će Kina preuzeti novi paket španjolskih obveznica i time pomoći vladi u Madridu oko prevladavanja gospodarske i financijske krize. Kineski potpredsjednik vlade dolazi u četvrtak (6.1.) u posjet Njemačkoj, od koje pak očekuje nova ulaganja u Kini.
Kineske devizne rezerve - 2,6 bilijuna dolara
Kineski mediji svoju zemlju prikazuju kao spasitelja europskih zemalja u poteškoćama. Pravi motivi ovakvih kineskih poteza treba tražiti u činjenici da Kina više izvozi nego uvozi, pa su devizne rezerve porasle na vrtoglavih 2,6 bilijuna dolara (to je broj sa 12 nula). Od toga je, procjenjuje se, otprilike trećina u eurima, koje treba negdje uložiti. Kina je do sada dvije trećine svojih rezervi držala u američkim dolarima i time postala najveći vjerovnik SAD-a. Istodobno je Peking postao sudbinski vezan uz Washington.
Kako bi se odvojila od tog sudbinskog "zagrljaja", Kina se sve više okreće euru. Ubiti dvije muhe s jednim udarcem, to je, čini se uspjelo Kinezima. Širenje krize eura, koja dodatno slabi europska gospodarstva, loše je i za kineske izvoze, koji su motor rasta i kineskog gospodarstva.
Kina pomaže Europi, a što traži za uzvrat ?
Iza kineskih poslova u Europi nalazi se čista politička promišljanja i računica. Kina će ojačato svoj utjecaj u Europi i nada se popuštanju ograničavanja trgovine s osjetljivim proizvodima visoke tehnologije iz EU-a, koji su potrebni za kineski nacionalni program naoružanja. Kina se nada i ukidanju embarga na uvoz oružja, koji je na snazi već 20 godine, i to od pokolja na Trgu rajskog mira u Pekingu.
Kineske želje se polako uzimaju u obzir i u Europi. Tako je visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton nedavno izjavila kako sumnja u smisao spomenutog embarga. Kina je sada preuzela ulogu podupiratelja europskih zemalja u krizi, ali i kao međunarodni investitor, a to je uloga, na koju se Europljani tek još moraju privići.
Autor: Alen Legović, Bruxelles
Odg. ur.: Z. Arbutina