Kiša, poplave i ustavna tužba klimatskih aktivista

Austriji slijedi još jedan dan s velikim količinama kiše: prema najavama tamošnjih vremenskih stručnjaka, na nekim mjestima od istoka do Tirola moglo bi pasti više od 60 litara po četvornom metru. Posebno je pogođena pokrajina Donja Austrija, koja je proglašena područjem pogođenim katastrofom. Po riječima glasnogovornika vatrogasaca, noć na ponedjeljak protekla je mirno, no vlasti u ovoj istočnoj austrijskoj pokrajini očekuju do utorka dodatnih 60 litara kiše po četvornom metru.

Problemi u Beču

Glavni grad Beč, koji je geografski okružen Donjom Austrijom, također je u ponedjeljak imao velike probleme u javnom prijevozu, iako su razine vode opadale. Četiri od pet linija podzemne željeznice u ovom gradu s dva milijuna stanovnika vozile su samo na nekim dijelovima svojih normalnih ruta. Uz to, vlakovi državne željeznice ÖBB nisu vozili na južnim i zapadnim linijama prema glavnom gradu i iz njega.

Na Dunavu u Beču oko 100 putnika i 40 članova posade zaglavljeno je na švicarskom riječnom kruzeru. Brod je privezan uz obalu, kako prenosi švicarska televizija SRF pozivajući se na turističku tvrtku Thurgau Travel, ali je mol preplavljen, pa putnici ne mogu sići s broda. Prema izjavama putnika, ostat će na brodu najmanje do utorka.

Pogibija u Češkoj 

U poplavnim i poplavljenim područjima u Češkoj također nema znakova olakšanja. Plimni val Morave dosegao je Litovel, oko 200 kilometara istočno od Praga. Tamo su cijele ulice bile pod vodom, izvijestila je novinska agencija CTK. Očekuje se daljnji porast razine rijeke. Na mnogim drugim mjestima također su rasli vodostaji.

Osim toga, u Češkoj je potvrđen prvi smrtni slučaj uzrokovan poplavama. Osoba se utopila u maloj rijeci Krasovki u istočnom dijelu zemlje, Moravsko-Šleskoj regiji. Sedam osoba se smatra nestalima u poplavama. Premijer Petr Fiala rekao je kako se radi o poplavi stoljeća, koja se statistički događa jednom u sto godina. Očekuje se daljnja kiša diljem zemlje u ponedjeljak, a na jugu bi mogla biti posebno intenzivna.

Krizni sastanak u Poljskoj

Dalje na sjeveru, u Poljskoj, premijer Donald Tusk sazvao je krizni sastanak svoje vlade zbog teških razaranja izazvanih poplavama tijekom vikenda. Najavio je pripremu dekreta za proglašenje stanja katastrofe.

Neprestana kiša je uzrokovala poplave na jugozapadu zemlje. U noći na ponedjeljak posebno je pogođen gradić Nysa u regiji Opole. Voda iz Nise Kłodzke, pritoke Odre, prodrla je u hitnu službu lokalne bolnice, a 33 pacijenta, među kojima i djeca i trudnice, evakuirani su čamcima na sigurno.

Povećanje vodostaja Labe, Nise i Odre

U Njemačkoj jesituacija s poplavama zasad relativno mirna. Ipak, na njemačko-poljskoj granici i u drugim dijelovima istočne Njemačke tehnička služba za hitne situacije (THW) priprema se na poplave. Zbog jakih kiša očekuje se porast razine rijeka Labe, Nise i Odre. Također, vodene mase koje pristižu iz susjednih zemalja pridonijet će porastu razina rijeka.

U Dresdenu se tijekom dana očekuje prelazak oznake od šest metara na rijeci Labi. Na toj razini vrijedi druga najviša razina opasnosti - moguće su poplave naseljenih područja. Vlasti su pozvale stanovništvo na oprez. U Görlitzu, na istoku Saske, jedna žena je pala u rijeku Nisu dok je provjeravala razinu vode. Odnijela ju je rijeka oko 700 metara nizvodno, ali se uspjela izvući iz vode neposredno prije brane.

U Bavarskoj se također očekuje nova kiša. Služba za obavještavanje o poplavama očekuje ponovni porast vodostaja Dunava kod Passaua, Vilsa kod Vilshofena i Isara kod Münchena na početku kišnog tjedna. Međutim, ne očekuje se poplava kao u lipnju. Od srijede bi se situacija trebala postupno smirivati.

Tužba Ustavnom sudu zbog klime

Istovremeno s ovim poplavama danas (16.9.) je u Njemačkoj podnesena tužba Ustavnom sudu. Tužbu podnose deseci tisuća građana te udruge za zaštitu okoliša. Oni žele da savezna vlada provede više mjera za zaštitu klime. 

Jedan od podnositelja tužbe je i Arvid Jasper, mehaničar koji postavlja solarne panele na balkone i krovove. On se već godinama zalaže za zaštitu klime. No, frustriran je jer, kako kaže, politika u ovom području napreduje "samo sitnim koracima".

Strah od klimatskih katastrofa 

"Bojim se društva koje bi zbog nedostatka zaštite klime moglo doživjeti slom: s olujama, poplavama i sve većim sukobima, ratovima i migracijama", kaže ovaj poduzetnik.

Nada se da neće doći do toga da bismo mogli biti prisiljeni "puno prekasno provesti radikalne mjere zaštite klime". Tada bi to moglo ograničiti slobodu, strahuje on. Zbog toga se Jasper, poput desetaka tisuća drugih ljudi, pridružio tužbi za zaštitu klime koju su pokrenule udruge za zaštitu okoliša Greenpeace i Germanwatch.

To je "i prosvjed protiv trenutne klimatske politike savezne vlade i važno sredstvo demokracije. Jer sudovi nadziru politiku i postavljaju smjernice", kaže Jasper.

Zaštita klime kao ljudsko pravo

Klimatski tužitelji imaju potporu odluke Saveznog ustavnog suda iz 2021. godine, koji je presudio da klimatska zaštita ima ustavni status. Nova žalba odnosi se, među ostalim, na izmjene Zakona o zaštiti klime, koje su, prema mišljenju udruga, protuustavne. "Njemačka neće uspjeti do 2030. smanjiti emisiju CO2 ispod razine koju zakon dopušta", kaže Roda Verheyen, odvjetnica i sutkinja Hamburškog ustavnog suda, koja je sudjelovala u izradi žalbe i napisala knjigu o tome.

Ako Njemačka ne ispuni svoje klimatske ciljeve, "bit će drastično, a najviše će patiti oni s malo novca", strahuje Verheyen. Na primjer, ako cijene goriva, struje ili plina naglo porastu.