Klima zadaje glavobolju i nobelovcima

Vječni led, što se pred očima promatrača otapa i lomi uz zaglušujuću buku... U odraze globalnog zatopljenja na životni okoliš njemačka se kancelarka Merkel osobno uvjerila tijekom ljetošnjeg posjeta Grenlandu. Ona zna što nas čeka, ne promijeni li svijet svoj odnos prema klimi. Pa ipak, kaže šefica vlade u Berlinu, međunarodni ugovor koji bi trebao zamijeniti tzv. Protokol iz Kyota po njegovu isteku 2012. ima smisla samo uz jasne odredbe kako dugoročno smanjiti emisiju ugljičnog dioksida u prosjeku na dvije tone po glavi stanovnika godišnje. Ona u Njemačkoj trenutno iznosi 11, u SAD-u čak 20 tona.

Taj bi se cilj, prema njezinu mišljenju, mogao ostvariti svjetskom trgovinom CO2 certifikatima. Ispušta li neka zemlja više štetnih plinova u atmosferu, nego što to dopuštaju certifikati kojima raspolaže, morala bi kupiti dodatne dozvole od onih država koje ih zbog male emisije imaju na pretek. «Bio bi to najinteligentniji oblik razvojne pomoći. Kada bi se većina tog novca uložila u primjenu novih tehnologija, i mi bismo imali više vremena za smanjenje vlastite emisije», poručila je Merkel.

Ni odgovornosti nema bez pravednosti

Sudionici simpozija, ugledni svjetski znanstvenici i stručnjaci poput predsjednika UN-ova Vijeća za zaštitu svjetske klime, Pachaurija, podržali su taj prijedlog. No, ukazuju i na nužnost primjene moralnih načela u trgovini certifikatima. «Ne radi se samo o tome da budemo odgovorni, nego i pravedni», poručila je video-vezom iz Nairobija kenijska dobitnica Nobelove nagrade za mir, Maathai. To, međutim, ne smije biti izgovor zemljama u razvoju kako bi se otele odgovornosti i vlastitome doprinosu u zaštiti klime. Tu je i Merkel bila vrlo jasna: «Kad-tad ćemo se svi morati okupiti oko zajedničkog cilja.»

I dok je kancelarka širila optimizam, nobelovci su ostali skeptični podsjećajući kako samo Kina svakog tjedna počinje graditi pet novih termoelektrana. No, to nikako ne smije biti razlog za rezignaciju, zaključak je prvog dana zasjedanja u Potsdamu na kojemu je svjetska znanstvena elita izrazila spremnost na pomoć u svladavanju jednog od najvećih izazova današnjice, a uoči UN-ove konferencije o zaštiti klime, što će se krajem godine održati na Baliju.