Klimatske promjene – kako će izgledati Zemlja 2300.?

Američki znanstvenici su izračunali da bi daljnje spaljivanje fosilnih sirovina moglo dovesti do zatopljenja Zemlja pri kojem bi se velikim dijelom otopio led na polovima.«Kod vas u Europi je svima jasno da se nešto mora poduzeti protiv klimatskih promjena. Kod nas u SAD-u o tome se još uvijek debatira. Ljudi se pitaju da li nešto uopće mora dogoditi? Našom studijom smo željeli pokazati što nas očekuje ako nastavimo ignorirati problem», kaže Ken Caldeira, jedan od autora novog istraživanja. Zajedno sa svojim kolegama iz jednog velikog državnog istraživačkog centra u Kaliforniji on je konstruirao kompjutorski model kojim se moglo izračunati što će se dogoditi u budućnosti, sve do 2300. godine. Oni su htjeli saznati kakve posljedice možemo očekivati ukoliko danas potrošimo sve fosilne izvore energije.

Zemlja na rubu propasti

Ukoliko nastavimo današnjim tempom trošiti naftu, zemni plin i ugljen to će biti dovoljno da učetverostručimo količinu ugljičnog dioksida u atmosferi, smatraju znanstvenici. Posljedice se ne mogu ni zamisliti; Zemlja u svakom slučaju ne bi izgledalo onako kako izgleda danas. Govindasamy Bala, voditelj projekta klimatskih simulacija pojašnjava: «Po našoj simulaciji Zemlja će se do 2300. zagrijati za 8 stupnjeva Celzijusa. Ali to je samo globalna središnja temperatura na površini. Na polovima je zagrijavanje puno dramatičnije. Na Arktiku ono iznosi 20 stupnjeva. Općenito se može reći da se kopno jače zagrijava nego ocean»,

Kanada i Aljaska u «novom ruhu»

Takav porast temperature bi u potpunosti promijenio karakter Sjevernog pola, a time i regije, naprimjer, sjeverne Kanade ili Aljaske. Šume se šire prema sjeveru, a tamo gdje se danas nalazi tundra uskoro će rasti crnogorično drveće. Paralelno s time arktičko kopno, po simulaciji iz Kalifornije, ostaje bez ledenog pokrivača. Atmosferske promjene djeluju i na morski led, koji će zbog zagrijavanja postajati sve tanji i tanji. «Oko 2150. arktički morski led će u potpunostii nestati. Danas je on prisutan tijekom cijele godine. Doduše tijekom toplih godišnjih doba se malo povuče ali je ipak cijelo vrijeme tu. Naš model pokazuje da se to mijenja. Uskoro za vrijeme arktičkog ljeta nećemo uopće vidjeti led. U principu se može reći da će se to dogoditi već 2100. godine», tvrdi američki znanstvenik Bala.

Grenland pod vodom

Najveće promjene očekuju Grenland i ledeni pokrivač odnosno pojas najvećeg svjetskog otoka: ukoliko se taj led otopi voda će završiti u oceanu, a to znači da bi njegova razina porasla. Ukoliko se otopi sav led s Grenlanda razina oceana bi bila veća za čak sedam metara. Puno obalnih područja bi završilo pod vodom. Klimatski stručnjaci su jedinstveni oko mišljenja da bi porast temperature od samo dva do tri stupnja Celzijusa pokrenuo nezaustavljivi proces otapanja leda na Grenlandu. Simulacija iz SAD-a predviđa porast temperature na tom otoku od čak 15 stupnjeva.

Klimatski hapy-end?

Američki stručnjaci se nadaju da će svojom studijom probuditi sve one koji još nisu shvatili kakve rizike donose klimatske promjene. Istraživač Caldeira se ipak nada da do najgorega neće doći: «Ukoliko se nastavimo ponašati kao do sada doći ćemo do točke na kojoj će se uočiti prvi katastrofalni učinci promjene klime. Onda ćemo vjerojatno promijeniti našu energetsku politiku. Vjerojatno dakle neće doći do najgorega. Kroz našu studiju raste možda spoznaja da bi bilo bolje sada nešto učiniti nego čekati do trenutka kada nastupe te katastrofe.»