Koliko je moguć dijalog islamista i Zapada?

"Nije jednostavno objasniti ljudima na Zapadu, zašto nekadašnji teroristi sada trebaju biti naši partneri", kaže Mathieu Guidère, profesor za islamske nauke na Sveučilištu u Toulouseu. Nakon napada na World Trade Center 11. rujna 2001. Zapad je islamiste često poistovjećivao s teroristima. Islamisti su međutim sada u mnogim zemljama Bliskog istoka dio vladajućih struktura.

Kroz izbore koji su uslijedili nakon takozvanog Arapskog proljeća, na vlast su došle islamističke stranke, primjerice - stranka Ennahda u Tunisu, egipatska Stranka za slobodu i ravnopravnost ili Stranka za ravnopravnost i razvoj u Maroku. I radikalnije, selefijske struje imaju veći utjecaj. "Trijumfalni pohod islamista" - tako je nove političke odnose označio Michael Bröning iz Zaklade Friedrich-Ebert tijekom svog izlaganja u Bundestagu o temi politički islam. Političari u Berlinu se mnogo bave ovim pitanjem. Dvije godine nakon izbijanja demonstracija u Tunisu, koje su kratko nakon toga prešle u susjedne zemlje, zapadne vlade se još uvijek bore s pitanjem kako postupati prema novim vlastodršcima.

"Za dijalog nema alternative"

"Islamisti će ostati na vlasti", izjavila je egipatska politologinja Hoda Salah sa Slobodnog sveučilišta u Berlinu pred odborom njemačkog Bundestaga za vanjska pitanja. Salah navodi da su islamisti jaki jer je opozicija slaba. "Oporba je loše organizirana i nedostaju joj financijska sredstva." Stoga je Hoda Salah uvjerena da dijalogu sa islamistima nema alternative. Sada je kako smatraju Salah i Bröning pravi trenutak za početak dijaloga s islamističkim političarima iako oni često imaju različite stavove kada su u pitanju prava žena, uloga manjina ili načina gospodarskog poslovanja. "Selefije se tako zalažu za primjenu šerijatskog prava koje je primjenjivano u 7. stoljeću. Umjereno Muslimansko bratstvo je za razliku od njih, otvorenije za kompromise i novija tumačenja islamskog prava", kaže Bröning.

Orijentiranost prema Kini?

Pitanje je međutim da li će se islamisti zaista htjeti upustiti u dijalog. "Zapad je 50 godina podržavao autoritarne režime koji su ugnjetavali islamiste. Zato se oni pitaju da li je Zapad za njih zaista pravi partner. Tako bi selefije ali i radikalniji elementi u okviru Muslimanskog bratstva radije surađivali s Kinom", kaže Mathieu Guidère. On navodi da Kinezi imaju slične stavove kada su u pitanju ljudska prava i individualne slobode.

Hoda Salah se boji da bi radikalni elementi mogli predvladati. U Egiptu su iz Muslimanskog bratstva istupili brojni, umjereni članovi, prije svega obrazovana gradska elita. Ona kaže da seoska elita koja je vrlo konzervativna, sada ima vlast i da su odnosi između selefija i Muslimanskog bratstva već sada vrlo napeti. Guidèred dodaje da bi među njima moglo čak doći i do borbe. Stotine džihadista prije svega iz Tunisa, otišlo je u Siriju kako bi se na strani pobunjenika borili protiv režima Bašara el Asada.

Drugi su se, kaže Guidère, priključili borcima Al Kaide u Maliju i mogli bi postati problem za islamističku vladu koja za njih nije dovoljno konzervativna. U tom slučaju bi kako dodaje, mogli postati problem i za Zapad.