Koliko su Njemačka i SAD uistinu bliski?

Odnosi između Njemačke i SAD-a tijekom predsjedništva Donalda Trumpa nisu bili najbolji. Kada je Joe Biden preuzeo dužnost 2021. godine, obje zemlje su se trudile obnoviti odnose, oslanjajući se na svoje povijesne veze, zajedničke sigurnosne interese i vrijednosti. Ali to nije bilo lako.

SAD je oduvijek bio izrazito kritičan prema projektu plinovodaSjeverni tok 2, koji je trebao dovoditi prirodni plin izravno iz Rusije u Njemačku. To je bilo neuobičajeno među prijateljima. Osim toga je pritisak SAD-a na Njemačku da isključi kineske telekomunikacijske tvrtke Huawei i ZTE iz svojih 5G mreža doveo Njemačku u neugodnu poziciju.

Nakon toga uslijedio je katastrofalan - i za europske saveznike iznenađujući - potez: povlačenje američkih trupa iz Afganistana u kolovozu 2021. godine. Odlazak Angele Merkel s dužnosti njemačke kancelarke iste godine također je donio promjene. Njezin nasljednik Olaf Scholz već se nekoliko puta sastao s Bidenom i uvijek naglašava koliko su važni dobri bilateralni odnosi.

No, kakvi su danas transatlantski odnosi? Oko kojih tema se SAD i Njemačka slažu, a gdje bi moglo biti prostora za napredak?

Koordinirano djelovanje

Jedan od najvećih sukoba između Njemačke i bivšeg američkog predsjednika Trumpa bile su nedovoljni njemački izdaci za NATO i obranu općenito. Dugo su se Nijemci opirali izdvajanju dva posto bruto nacionalnog dohotka za vojsku.

No sve se promijenilo nakon što je Rusija u veljači 2022. godine napala Ukrajinu. Tada je i Njemačka je shvatila potrebu za promjenom u svojoj politici obrane i sigurnosti.

SAD se pokazao kao pouzdan saveznik i najveći podržavatelj Ukrajine, a slijedi ga Njemačka. Nekoliko dana nakon ruske invazije Scholz je održao emotivan govor u kojem je govorio o "prekretnici". Za Njemačku, koja je do tada bila pasivna u obrambenoj politici, najava posebnog fonda od 100 milijardi eura za Bundeswehr bila je značajna promjena.

Berlin je podržao razne sankcije SAD-a protiv Rusije i surađivao u osjetljivim razmjenama zatvorenika.

Ruski plin više nije glavni izvor energije za Njemačku i zemlja sada uvozi ukapljeni prirodni plin (LNG), između ostalog iz SAD-a.

Vojna moć i dalekometne rakete

Što se tiče rata u Gazi, stavovi obje zemlje su slični. Obje podržavaju Izrael i ulažu velike diplomatske napore u postizanje dugoročnog primirja.

Jedna točka neslaganja između Washingtona i Berlina mogla bi biti povećana vojna prisutnost SAD-a u Njemačkoj. Trenutno je u zemlji stacionirano više od 35.000 aktivnih pripadnika američke vojske, što je više nego u svim ostalim članicama Europske unije zajedno.

Od početka 2026. godine, SAD planira ponovno stacionirati dalekometne rakete u Njemačkoj, prvi put od 1990-ih. Ove rakete ne bi služile samo zaštiti Njemačke, već i zaštiti istočnih članica NATO-a poput Poljske i baltičkih država. Ova odluka donesena je bez parlamentarne rasprave, a kritizirana je ne samo od strane ekstremne desnice i ljevice, već i od nekih članova vladine koalicije.

Ekonomski interesi

Ekonomski, dvije su zemlje usko povezane. SAD je najveći trgovinski partner Njemačke, a njemačke tvrtke su s više od 900.000 radnih mjesta treći najveći strani poslodavac u SAD-u, prema podacima njemačkog veleposlanstva u Washingtonu.

Oko 85 posto Amerikanaca i 77 posto Nijemaca smatraju odnose između dviju zemalja dobrima, navodi se u istraživanju Pew Research Center-a i Körber-Stiftung-a objavljenom krajem prošle godine.

Istraživanje pokazuje da većina građana u obje zemlje rastući utjecaj Kine vidi kao štetan. Sedam od deset Amerikanaca smatra Kinu ozbiljnom prijetnjom za svoju ekonomiju i sigurnost. U Njemačkoj oko polovica ispitanika Kinu smatra ekonomskom prijetnjom.

Njemačka je nedavno slijedila primjer SAD-a i izbacila kineske tvrtke iz svojih 5G mreža. Kao SAD i Njemačka povećava svoje kapacitete za proizvodnju čipova kako bi postala manje ovisna o stranim tvrtkama. To se posebno odnosi na TSMC iz Tajvana, u slučaju da Kina napadne tu zemlju.

SAD bi volio da Njemačka zauzme stroži stav prema Kini kako bi obuzdala njezin ekonomski utjecaj. Pritom Washington želi biti uzor i već je najavio stroge nove carine na kineske električne automobile. No, samo što je Europska unija najavila vlastite carine, Njemačka se povukla, u strahu od odmazde protiv svog automobilskog sektora.

Drugi mandat Trumpa bio bi izazov

I ubuduće ne bi trebalo biti teško pronaći zajedničke interese između SAD-a, Njemačke i Europe. S predsjednicom Kamalom Harris stvari bi vjerojatno ostale iste kao što su bile posljednjih četiri godine. Nijemci to opciju priželjkuju, ali njemačka vlada se priprema i za mogućnost drugačijeg ishoda izbora.

Pobjeda Trumpa imala bi ozbiljne posljedice za američku podršku Ukrajini i snagu američkih trupa stacioniranih u Europi. Bivši predsjednik često je dovodio u pitanje vrijednost transatlantskih odnosa i smatrao Europu ekonomskim konkurentom. Rezultat bi mogao biti manje suradnje, više carine ili čak trgovinski rat.

"Trump 2.0 značio bi još drastičniji raskol u transatlantskim odnosima nego 2017.-2020.", piše Rachel Tausendfreund u članku objavljenom u rujnu o američkim izborima. Ona je viša znanstvena suradnica u Njemačkom vijeću za vanjske odnose i uvjerena je da se Njemačka mora ponuditi kao koristan partner za transatlantsku sigurnost i globalnu strategiju, bez obzira na ishod izbora, jer uvelike ovisi o SAD-u kada se radi o vlastitoj sigurnosti.

Njemačka je u prošlosti često činila ustupke SAD-u kako bi stvari funkcionirale. Ova taktika čini se korisnom za obje strane i vjerojatno se neće promijeniti. Jer čak ni u bliskim prijateljstvima, partneri nisu uvijek na istoj razini.