Komentar: Dalekosežne posljedice ostavke premijera Kosova

Dvadeset godina nakon kraja rata u Kosovu su još mnoge rane otvorene i dok još većina zločina u sukobu nije kažnjena je i pomirenje Srbije i Kosova daleka budućnost. Ali u Kosovu je barem počeo važan proces: uz suglasnost parlamenta Kosova je u Haagu osnovan poseban tribunal za ratne zločine i kosovskih Albanaca. Sud je počeo sa radom, sakupljao dokaze i sad je došlo iznenađenje: krenulo se „od vrha", od premijera Ramusha Haradinaja i zapovjednika nekadašnjeg OVK.

Haradinaj treba biti saslušan slijedećeg tjedna. Zato je podnio ostavku na položaj premijera Kosova.

To je zapravo već drugi put da Haradinaj dragovoljno kreće u Haag. I 2005. je zato položio ostavku na položaj premijera. Jer Srbija upravo Haradinaja smatra odgovornim za zločine nad Srbima za vrijeme rata u Kosovu. Prošli put je u Haagu oslobođen „iz nedostatka dokaza". No ostale su sumnje kako su svjedoci bili zaplašeni ili čak likvidirani. Usprkos tome, njegov povratak u Kosovo se pretvorio u slavlje za „nacionalnog heroja".

Koje su posljedice?

Ostavka Haradinaja će lako imati dalekosežne posljedice za Kosovo. Jer u toj malenoj državi Balkana se ostavkom središnjeg igrača značajno mijenjaju odnosi snaga. Nakon prijevremenih izbora 2017. je Haradinaj postao premijer na čelu njegove Alijansa za budućnost Kosova. Ali od samog početka je taj savez „ratničkog krila" bio nestabilan. Sa druge strane, zadaće su bile goleme: teški odnosi prema Srbiji, korupcija i nezaposlenost. A onda je tu stalno bio i Damoklov mač suda u Haagu. Utoliko se mogao i očekivati neuspjeh i prijevremeni odlazak.

Osobito kad je riječ o razgovorima sa Beogradu su u Prištini ostavkom Haradinaja stvoreni novi odnosi snaga. Haradinaj se doduše odlučno založio za razgovore sa Srbijom „bez uvjeta", ali je ipak čvrsto bio protiv bilo kakve mogućnosti promjene državnih granica. Tako nešto su spominjali i predsjednik Kosova Hashim Thaci i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Haradinaj je svojim odbijanjem promjena granica naišao na podršku i mnogih u Kosovu, ali i u europskom inozemstvu. Osobito Njemačka se jasno izjasnila protiv nekakvih promjena državnih granica u Europi.

Usprkos tome je Haradinaj i iz inozemstva morao slušati žestoke kritike, osobito nakon što je njegova vlada uvela visoke carine na proizvode iz Srbije. Od onda su stali razgovori sa Srbijom, ali su prestali i razgovori o mogućoj razmjeni teritorija. Usprkos naporima posrednika, Haradinaj nije htio popustiti.

Novi razgovori – i truli kompromis?

Ta tvrdoglavost bi Haradinaja prije ili kasnije koštala premijerske fotelje, ali sad je Den Haag ubrzao njegovu ostavku. Haradinajov potez je dosljedan i ispravan: stavio se sudu na raspolaganje.

Ali njegov silazak sa političke pozornice, čak i ako će opet biti tek privremen, će promijeniti politiku Kosova. Prije svega predsjedniku Hashimu Thaciju i njegovoj Demokratskoj stranki Kosova sad više neće biti najglasnijeg protivnika u njegovom dijalogu sa Beogradu, a „deal" teritorij za priznanje bi opet mogao doći na dnevni red. Ali takav sporazum bez da ga prihvati velik dio stanovnika Kosova ne bi bio dobar znak za stvaranje trajnog rješenja pitanja Kosova.

Poseban sud za ratne zločine kosovskih Albanaca je ovog petka učinio golem korak prema pravnom epilogu prošlosti. To je poruka ohrabrenja za Kosovo. Ali politička posljedica ostavke Haradinaja će se brzo dogoditi. Opet bi moglo doći do pozitivnih promjena u dijalogu sa Srbijom. Ali truli kompromis učinjen na temelju političke slabosti u Kosovu bi svakako trebalo spriječiti pod svaku cijenu.