Komentar: Grčka spašena - opet

Ministri financija eurozone, šefica MMF-a i šef Europske središnje banke kao da, kako se čini, mazohistički uživaju u noćnim sjednicama. Zašto bi inače po treći put u tri tjedna proveli neprospavanu noć u Bruxellessu? Da li su vijećali tražeći odluku? Ne, jer stanje stvari je bilo isto tijekom sva tri tjedna.

A ono izgleda ovako: Grčkoj do 2016. zbog dramatične recesije prijeti neočekivano visoko novo zaduženje. Istodobno, reforme se provode presporo i postoji financijska rupa od 44 milijardi eura. Rupu naravno treba začepiti, ali to je zapravo dodatna svota uz već odobrenih 230 milijardi eura pomoći Grčkoj iz paketa spasa. Netko treba izdvojiti taj novac, inače će Grčka bankrotirati.

Plaćati opet trebaju - porezni obveznici

Svi instrumenti pomoći i recepti sa spas na kraju se svode na prostu računicu koja glasi: likvidne zemlje eurozone moraju još više novca izdvojiti za Grčku i ući u još veći rizik.

Oprost dijela grčkog duga od strane država vjerovnika je po mišljenju mnogih stručnjaka i bankara najbolji put da Grčka ponovno stane na noge. Ali oprost duga u Njemačkoj i drugim zemljama eurozone politički se ne može provesti. Stoga se sada igra na kartu kupovine obveznica od Grčke, odnosno na kartu smanjivanja kamata ili produžavanja roka za njihovu otplatu, kao i na dobrovoljnu uplatu novca iz dobiti koju je ostvarila Europska središnja banka. Ali i takve komplicirane mjere opet vode k oprostu duga, bez obzira što se taj proces sada provodi na rate. Troškove snose naravno porezni obveznici zemalja eurozone, samo što se to sada odvija polako, a ne brzo i bolno kao kod oprosta duga.

Iluzija je da će Grčka ikad moći otplatiti dugove

Spasitelji eura u Bruxellessu ne smiju građane likvidnih zemalja eura smatrati glupima. Spašavanje Grčke stajat će mnogo. Ministri financija to ne bi smjeli još dugo prešutkivati, iako su na jedvite muke postigli kompromis oko Grčke u trećem pokušaju. Pri tome je iluzija da će Grčka ikada moći otplatiti svoje dugove ili staviti pod kontrolom. Rokovi za spašavanje države, odnosno vjerovnika, koji su kupili grčke državne obveznice, ne mogu se ispoštovati. EU, Europska središnja banka i MMF napravili su pogrešnu računicu. Grčka je oklijevanjem i sporom provedbom reformi dala svoj doprinos pogrešnoj računici. Ekonomija je za četvrtinu smanjena, zemlja je na koljenima. Dugovi pri tome i dalje rastu, usprkos svim milijardama eura spasa.

Krediti iz Washingtona, Bruxellessa i glavnih gradova zemalja eurozone samo u maloj mjeri dolaze do građana. Lavovski dio odlazi na isplatu dugova vjerovnicima, bilo da se radi o privatnim ili središnjim bankama. Za izlazak iz toga ne postoji jednostavan niti povoljan put. Do oprosta duga moralo bi se doći, a možda je Grčkoj potrebna i nova valuta. Slogan "Nastavimo ovako!", na koju igra i njemački ministar financija, nije više održiv. Predsjednik Europske središnje banke, šefovi vlada eurozone, a s njima i kancelarka ljetos su rekli da po svaku cijenu žele spasiti Grčku. Ali cijena je previsoka i brzo će se morati platiti.