Komentar: Nema vlaka ni za Nedođiju

Njemačka i njezina željeznica, to je već priča za sebe. Za one starije su to bili modeli željeznica: postaviti lokomotivu na tračnicu, odrediti skretnice i vlastitom rukom upravljati vlakove kroz liliputanski svijet - tu se odmah budi dijete u svakom muškarcu koji konačno može čitav svijet formirati po svojim pravilima.

Strast za svijet željeznica u minijaturnom obliku je bila srž njemačkih muškaraca poratnog naraštaja. I za mališane su tu bili junaci iz svijeta željeznice, kako u dječjim pričama i slikovnicama tako i u prvim dječjim televizijskim emisijama. Ukratko: besprijekorni željeznički promet za nas Nijemce pripada, da tako kažemo, u naše osnovno područje djelovanja.

Njemačka željeznica je pouzdana

Ima razloga da se i danas sjećamo i spominjemo poslovičnu točnost željeznica, makar je ta točnost već odavno legenda. Ali je bila pouzdana, a s državnim namještenicima koji su u uniformama obavljali dužnosti konduktera i kolodvorskih čuvara je imala nešto autoritativno u sebi.

Čak niti revolucionari neće okupirati kolodvor ako prije uredno ne ponište peronsku kartu, navodno je Lenjin rekao o nama Nijemcima. Razumjeti Njemačku znači i razumjeti odnos Nijemaca prema svojoj željeznici. I zato je štrajk, povrh toga najduži u povijesti njemačkih željeznica, pravo izvanredno stanje. Ukratko, ispadanje iz tračnica.

I to takvo ispadanje iz tračnica za koje Nijemci gotovo da nemaju nikakvo razumijevanje. To nije nikakvo čudo, jer se u ovom sporu između poslodavca Njemačkih željeznica i sindikata strojovođa GDL već odavno ne radi o plaćama ili uvjetima rada strojovođa. Tu bi Nijemci koji su osjetljivi na socijalna pitanja još i bili solidarni.

Ne, tu se jedino radi o borbi za moć između različitih sindikata. Malen, samo 34 tisuće članova brojan Sindikat njemačkih strojovođa (Gewerkschaft Deutscher Lokomotivführer GDL) želi proširiti svoj utjecaj i zastupati i druge skupine zaposlenih. A pri tome uzima kao taoca čitavo njemačko društvo i tvrtke koje ovise o pouzdanoj isporuci robe i sirovina. To ljuti, pogotovo jer se događa već šesti put u samo nekoliko mjeseci.

Njemačka kao "zona bez štrajka"

S druge strane, što to uopće znači "najduži štrajk u povijesti Njemačkih željeznica"? Mi tu govorimo o četiri dana! Svo to uzbuđenje u socijalnim mrežama i naslovnice u medijima koji govore o "kaosu" i "blokiranoj Njemačkoj" se jedino mogu objasniti činjenicom da su u ovoj zemlji štrajkovi rijetki kao snijeg usred ljeta. Njemačka je pojam siromaštva štrajkovima. U Europi divlja borba za radnička prava, prije svega u Grčkoj, Italiji, Francuskoj, Španjolskoj i to osobito nakon globalne financijske krize 2008. U Engleskoj su čitave sedamdesete prošlog stoljeća bile razdoblje neprestane radničke borbe.

Njemačka je pak školski primjer socijalne ravnoteže. Uglavnom se postiže kompromis čak i prije nego što sindikatu ostane štrajk kao posljednje sredstvo. U tim okolnostima govoriti da nas je štrajk strojovođa "doveo na rub kaosa" je jednostavno rečeno - paranoidno. Čak i u ovoj radničkoj borbi su pravila jasna: pravovremena najava prekida rada i nužni red vožnje željeznice. Čak i ako sad većina vlakova ostaje na sporednim kolosijecima, treba sve to pogledati u pravim razmjerima: četiri dana bez željezničkog prometa ljute, ali to nije tragedija. A tko hitno mora negdje otputovati, taj u zemlji s oko 80 milijuna stanovnika i s gotovo 44 milijuna registriranih automobila mora moći naći nekakvu alternativu.

Sindikat kao pojam neprijatelja

Ovaj spor Njemačkih željeznica i sindikata strojovođa će biti razriješen, baš kao što su riješeni i svi prije njega. Prva varijanta: u jednom trenutku će Željeznici biti preveliki gubici koji se stvaraju zbog štrajka i popustit će zahtjevima. Druga varijanta: sindikat će popustiti jer će njihova blagajna solidarnosti ostati prazna ili zato što će izgubiti svaku podršku javnosti.

Ostaje pitanje, što od toga će se prvo dogoditi. U ovom trenutku više izgleda na varijantu 2, jer podrška javnosti praktično uopće više ne postoji. Jer vođa sindikata, Claus Weselsky je već postao najomraženija figura čitave Njemačke. Po svojevrsnoj ironiji, to se događa točno na 25. obljetnicu pada Berlinskog zida, a Weselsky dolazi iz istočne, socijalističke Njemačke. Može li i on izdržati toliko njemačkog jedinstva?