Komšić: „Hoću živjeti kao što živite vi u Njemačkoj"
10. listopada 2018
DW: Gospodine Komšiću, je li nakon izbora na pomolu dugotrajna ustavna i politička kriza u BiH kako mnogi predviđaju?
Željko Komšić: Mislim da nije, barem ja ne vidim nikakav razlog za nju, ni institucionalni niti politički, osim ako netko želi zaista izazivati tu krizu. Ali onda to pitanje treba uputiti onome tko to želi. Rezultati izbora su takvi kakvi su. Izbori su provedeni u skladu s pravilima koja važe od 1996. godine do danas. Sve je bilo isto, nije bilo razlike ni u metodi niti u načinu realizacija tih izbora. No to da li se nekome sviđaju rezultati je sasvim druga stvar i to moram priznati da nikoga institucionalno ne zanima. To je dakle stvar političke volje priznaje li netko rezultate izbora ili ne priznaje.
Vidite li Vi tu političku volju?
Ja mislim da sada imamo prijetnje koje će u jednom trenutku proći jer na mene ne može utjecati nikakva vrsta pritiska. Što oni planiraju, kako misle to uraditi i dokle ići je do onih koji prijete tom krizom.
Turbulencije postoje u HDZ-u, a ne u hrvatskom narodu
Vi ste izabrani za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda porazivši tako kandidata HDZ-a Dragana Čovića što je dovelo do žestokih reakcija unutar hrvatskog korpusa u BiH. U Vašem prvom obraćanju nakon objavljivanja preliminarnih izbornih rezultata ste poručili hrvatskim građanima da ćete biti i njihov predsjednik. Kako namjeravate zadobiti njihovo povjerenje?
Vi kažete turbulencije unutar hrvatskog korpusa. Prvo, ta formulacija nije točna jer su to turbulencije u okviru HDZ-a i HNS-a. Dakle nema turbulencija u okviru hrvatskog korpusa. Kada pogledate rezultate čak ni ono što Dragan Čović govori nije točno jer od ukupnog broja Hrvata koji imaju pravo glasa on je osvojio nekih 27 posto i ne može se njegov poraz vezati za hrvatski narod. Drugo, ja sam već u dva mandata bio član Predsjedništva BiH i koliko se sjećam nikada mi nitko, čak ni od čelnika HDZ-a, nije prigovorio na nekorektnom odnosu ili bilo kakvom odnosu koji je pogrešan prema Hrvatima kao narodu. Druga je stvar političke borbe. To je između HDZ-a i Čovića i DF-a i mene, ali to je politička borba, to nema veze s etničkim odnosom.
No u Mostaru se spremaju demonstracije gdje hrvatski građani žele izraziti prosvjed zbog izbora Željka Komšića.
Ne spremaju to hrvatski građani, nego Mladež HDZ-a. Ne možete upotrijebiti izraz hrvatski građani. To je Mladež HDZ-a. Osim toga mi smo slobodna, demokratska zemlja i svatko ima pravo čak i na prosvjedima izražavati svoje mišljenje. Ja tu ne vidim ništa sporno. I kod vas u Njemačkoj su protesti svakodnevni, ne vidim da je to razlog za neku strašnu krizu.
Vratimo se na moje pitanje, molim Vas. Dakle kako planirate zadobiti povjerenje građana u Hercegovini i Srednjoj Bosni, bez obzira na to jesu li oni glasači HDZ-a ili nisu?
Ne znam na osnovu čega tvrdite da ja nemam već to povjerenje. To mi je nejasno. Osim toga ja sam dobio povjerenje dovoljnog broja građana u Federaciji BiH i Bošnjaka, i Hrvata i Srba koji žive ovdje. To je dovoljno i legitimno.
Ja to ne tvrdim već to proizlazi iz reakcija na Vaš izbor, kao i iz Vaše izjave, koju ste dali odmah nakon objavljivanja preliminarnih rezultata, upućene građanima Hercegovine i Srednje Bosne, u kojoj ste rekli: „Ja ću biti predsjednik svih i onih koji me nisu izabrali, čak i onih koji me mrze." Kako ćete zadobiti njihovo povjerenje?
Tako što ću raditi svoj posao u skladu s Ustavom i zakonom u korist čak i onih koji me mrze. To mi je ustavna obveza. Obveza šefa države je da radi u korist svih građana, cijele zemlje, a ne samo svojih birača, svoje etničke grupe, svoje stranke itd. Tako se zadobiva povjerenje ljudi, tako što radite u skladu s Ustavom i zakonom. Meni je to logično. Ja ne prihvaćam tu tezu od koje se polazi da je ova zemlja nepovratno podijeljena i osuđena na podjele. Ona jest ranjena, njoj treba puno da se oporavi od svega onoga što je bolna povijest, ali ona se može oporaviti. Na kraju krajeva i ta jedna velika Njemačka se na kraju oporavila nakon onakvih strahota u Drugom svjetskom ratu.
Građansko kontra nacionalno
Vi se dakle zalažete za građansku opciju. Član ste Predsjedništva u kojem su druga dva člana prije svega ekskluzivni predstavnici naroda iz kojih dolaze. Kako gledate na to? Kako gledate na svoju poziciju u tom Predsjedništvu?
Moja pozicija je uvijek teška. Nije bila lagana ni tokom prethodna dva mandata. S tim da, kada govorimo o građanskoj opciji, da bi dobili tu legitimnost te građanske opcije mora biti dovoljan broj ljudi koji vjeruju u to u ovoj zemlji, ali to što nema trenutno dovoljno kritičke mase ne oslobađa nikoga odgovornosti da napravi prvi korak. Ja hoću napraviti prvi korak u tom pravcu. Ja hoću živjeti kao što živite vi u Njemačkoj, gdje su svi ljudi isti bez obzira tko su i što su, pa čak i koje su boje kože. To što je ova zemlja ovakva ne oslobađa nas odgovornosti da je mijenjamo. To što je ova zemlja ovakva ne znači da mora ostati ovakva, ne znači da mora biti osuđena na to da joj je ovo sudbina.
Čeka Vas vrlo teška utakmica u Predsjedništvu BiH. Član Predsjedništva iz reda srpskog naroda Milorad Dodik sumnja u opstojnost BiH i radi na njenoj razgradnji, Vama osporavaju legitimitet u jednom od tri konstitutivna naroda. Kako vidite suradnju u Predsjedništvu BiH u takvim okolnostima?
Po našem Ustavu ne postoje predstavnici naroda u Predsjedništvu BiH. Po našem Ustavu postoje pripadnici naroda u Predsjedništvu BiH. Dakle nema takvog legitimiteta. Legitimitet se po našem Ustavu ne izvodi iz naroda kao kolektiviteta nego se izvodi iz građana. Dakle ta priča o legitimitetu je potpuno besmislena. HDZ je pokušava plasirati na način da potpuno odvoji ljude u ovoj zemlji. To neće proći. Što se tiče Predsjedništva BiH ja sam već dva puta bio član Predsjedništva i tada je član Predsjedništva bio Nebojša Radmanović iz Dodikove stranke. Mi smo solidno radili. Kako će se Milorad Dodik ponašati ne znam, ali mu je pametnije da se ponaša racionalno jer u Predsjedništvu je način donošenja odluka takav da, ako se krene s blokadama i provociranjem tih blokada, obično vam se to razbije o glavu na način da onda ne možete dobiti ono do čega je vama stalo.
Tužba protiv Hrvatske ovisi o ponašanju Zagreba
Vi ste poznati po tome da vrlo oštro reagirate na susjede Hrvatsku i Srbiju. Najavili ste da ste spremni na tužbu protiv Hrvatske zbog Pelješkog mosta ukoliko ne bude druge mogućnosti. Sudeći po tome da do sada nije postignut dogovor sa Zagrebom, što procjenjujete, koliko je ta tužba realna posebice s obzirom na to da su u Sarajevu već poduzete aktivnosti koje ide u tom pravcu?
U pravu ste, Ministarstvo civilnih poslova je već pokrenulo aktivnosti u tom pravcu. Za donošenje takve odluke potrebna vam je suglasnost sva tri člana Predsjedništva. Ukoliko mi ne budemo mogli doći s Hrvatskom do dogovora i sporazuma - jer pitanje Pelješkog mosta je usko vezano s pitanjem naše morske granice i osporavanja granice BiH - naravno da ćemo onda iskoristiti sve instrumente koje nam međunarodno pravo daje. No ja uvijek preferiram dogovor. Ne bih nikada išao toliko daleko izuzev ako je dogovor nemoguće postići. Ako baš ne možemo postići dogovor onda je legitimno ići s tužbom, onda je legitimno izjasniti se o tome u Predsjedništvu i krenuti u tom pravcu. Ako me pitate hoće li biti konsenzusa za takvu odluku, pretpostavljam da hoće jer ne mogu zamisliti situaciju da gospodin Dodik radi u korist Republike Hrvatske.
Službeni Zagreb nije pozdravio Vaš izbor za člana Predsjedništva BiH.
Pa nisu pozdravili jer su i oni valjda svjesni da gube jednu moćnu polugu u institucijama vlasti. Nije nikakva tajna da je gospodin Čović, pa i jedan dobar dio ministara u Vijeću ministara BiH iz HDZ-a, nastupao štiteći sve vrste interesa Republike Hrvatske u BiH, a ne BiH. I to je riječ i o političkim i ekonomskim, a ono što ja znam, nekada i o obavještajnim interesima. Druga je stvar što ja smatram da je to neprimjereno i čak pomalo i neukusno da se službeni Zagreb toliko miješa u unutarnje odnose, da komentira rezultate izbora u BiH.
Promjena granica bi bila opasan presedan
U prethodna dva mandata bili ste jako oštri i prema odnosu Srbije prema BiH. Kakav će biti odnos prema Srbiji?
Isti kao i prema Hrvatskoj. Dakle sve dok se poštuje ono što je standard u odnosima susjednih zemalja, pogotovo kada naglašavamo da su to prijateljske zemlje, treba vrijediti za svakoga – i za BiH, i za Hrvatsku i za Srbiju. To je ono što je jedna normalna i očekivana pozicija od svakoga tko se zove šefom države.
Posljednjih mjeseci se govori o temi za koju se mislilo da je stavljena ad acta, a to je eventualna promjena granica u regiji. Kakav je Vaš stav o tome?
Ja mislim da granice BiH ne treba mijenjati, dirati i razmjenjivati teritorije jer se time stvara opasan presedan. Granice BiH su utvrđene, one se znaju i potvrđene su i nalogom tzv. Badinterove komisije i mislim da jednostavno BiH mora insistirati na nepromjenjivosti tih granica. Razmjena teritorija, po mom mišljenju, ne dolazi u obzir jer je opasna i jer bi to stvorilo opasan presedan.
Odnosi li se taj Vaš stav i na Srbiju i Kosovo?
Ja vam ne mogu govoriti u ime Srbije i Kosova.
Koja će biti Vaša pozicija kada je riječ o eventualnom priznanju neovisnosti Kosova. Hoćete li ostati na onoj poziciji koju je Haris Siljadžić jednom prilikom formulirao na način "dogovorili smo se da o tome ne raspravljamo jer znamo da se nećemo dogovoriti"?
Moja pozicija vam je apsolutno jasna. Rekao sam da je Kosovo neovisna država i da bi za BiH bilo pametno da to uradi, ali s Miloradom Dodikom u Predsjedništvu ja čisto sumnjam da ćemo doći do te odluke, ali ja vama ne krijem svoj stav: Dakle po meni je Kosovo neovisna država.
EU propušta vrlo važnu priliku u regiji
Milorad Dodik kaže da će se tijekom svog mandata vezati za Srbiju i Rusiju. Također ne krije da je Putinov čovjek na Balkanu. Kako gledate na utjecaj Rusije?
Neka Dodik sebi ne pridaje baš toliko važnosti u ruskim očima i Putinovim očima. Bolje je u ovom slučaju biti mudar i pametan i okrenuti se sebi i rješavati neke stvari koje su u interesu građana BiH, što naravno uključuje i interese onih koji glasaju za gospodina Dodika i za RS. Naš put treba biti na Zapad – dakle NATO i EU. To je jedino racionalno rješenje ne samo za BiH nego i za druge zemlje. Dakle vezati se za Istok i Jugoistok jednostavno u ovom trenutku – povijesnom trenutku - nije pametno, pragmatično i racionalno rješenje.
Željko Komšić, kandidat Demokratske fronte, je izabran za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda na Općim izborima 2018. godine. Komšić je do sada dva puta obavljao funkciju člana Predsjedništva BiH. U prethodna dva mandata bio je kandidat Socijaldemokratske stranke BiH. Nakon napuštanja SDP-a osnovao je Demokratsku frontu.