Konferencija u Luganu: održiva pomoć za Ukrajinu
6. srpnja 2022
Konferencija o Ukrajini u Luganu planirana je mnogo prije nego što je Rusija napala ovu zemlju u veljači. Švicarska je pozvala na konferenciju o borbi protiv korupcije i gospodarskom razvoju u Ukrajini. I to ne bez razloga: zemlja je prije početka rata bila u prilično lošem položaju, na 122 od 180 mjesta na rang listi po korupciji koju vodi organizacija "Transparency International".
No ruski rat protiv Ukrajine je radikalno promijenio situaciju. Sastanak u Švicarskoj je pretvoren u konferenciju o obnovi. Sudjelovalo je preko 40 zemalja i 16 međunarodnih organizacija. Ali to nije bila klasična "donatorska konferencija" na kojoj vlade donose nejasna obećanja o financiranja pomoći žrtava rata, građanskog rata ili prirodnih katastrofa. U Luganu se radilo o principima.
Ogromne svote za ogromne štete
Okupljene države i organizacije, poput Ujedinjenih naroda ili Europske investicijske banke, definirale su u sedam poglavlja kako bi trebalo organizirati obnovu zemlje usred rata. Ukrajinski premijer Denis Šmihal naveo je golemu svotu od 750 milijardi američkih dolara kao cijenu za održivu obnovu. Prema njegovim izračunima, polovica toga mogla bi se platiti zapljenom i prodajom ruske imovine u inozemstvu. No do sada EU, SAD i druge zemlje oklijevaju u poduzimanju ovog koraka. Do sada je imovina ruske države i oligarha lojalnih režimu bila samo "zamrznuta" sankcijama, što znači da se ne može ekonomski koristiti. Do sada je zabilježeno samo nekoliko zapljena imovine.
Jasno je da će sanacija štete u Ukrajini, za koju je odgovorna Rusija, trajati godinama, ako ne i desetljećima, rekla je njemačka ministrica razvoja Svenja Schulze u Luganu. "Ovo je ogroman pothvat", rekla je. Kancelar Olaf Scholz prošlog je tjedna predložio "Marshallov plan" za Ukrajinu, odnosno investicijski program po uzoru na onaj koji je tadašnji američki državni tajnik George C. Marshall izradio nakon Drugog svjetskog rata za žrtve rata u zapadnoj Europi, ali i za Njemačku, koja je bila kriva za rat. S oko 12 milijardi dolara ulaganja pokrenuto je "ekonomsko čudo" koje je američkim tvrtkama otvorilo i nova prodajna tržišta. To bi se moglo dogoditi i u Ukrajini, rečeno je u Luganu.Nakon rata nastaje opet tržište od 40 milijuna ljudi koji teže Zapadu.
Obnova mora protjecati u duhu demokracije i održivosti
"Luganska deklaracija", kako se ovaj plan za sada zove, predviđa da se obnova odvija u međunarodnom partnerstvu s više od 40 država potpisnica. Potrebu i provedbu treba redovito provjeravati. Europska unija tu ima posebnu odgovornost s obzirom na to da je Ukrajina od prošlog tjedna kandidat za članstvo u EU-u. Europska unija do sada je obećala 6,4 milijarde eura konkretne pomoći. Fokus programa obnove stoga bi trebao biti i na približavanju Ukrajine europskim standardima. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen obećala je da Bruxelles neće ostaviti Ukrajinu na cjedilu i da će je podržavati dokle god to bude potrebno.
Sudionici konferencije u Luganu traže da obnova mora biti transparentna i u skladu s vladavinom prava. Korupciju treba suzbiti. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski dao je odgovarajuća obećanja u svom video obraćanju tijekom konferencije.
Prema "Luganskoj deklaraciji", demokratsko sudjelovanje, decentralizirano upravljanje sredstvima u općinama, perspektive za povratak izbjeglica i društveni pristup trebali bi biti misli vodilje razvoja.
Pri provedbi projekata treba voditi računa o ravnopravnosti spolova, poštivanju ljudskih prava i sudjelovanju svih društvenih skupina. Općenito, cijeli program obnove mora biti osmišljen tako da bude održiv i što je više moguće prihvatljiv za zaštitu klime.
Konkretna obnova je već započela
To su veliki ciljevi za zemlju koja se nalazi usred rata, priznaje ministrica za gospodarsku suradnju Svenja Schulze. Ali ona je dodala kako je održiva obnova već sad moguća. Riječ je o popravcima vodovoda, sustava grijanja i kuća kako bi Ukrajina prebrodila zimu. “Obnova u Ukrajini već počinje”, rekla je Schulze. To je moguće u zapadnim dijelovima zemlje. Predstavnik Estonije dao je praktičan primjer kako njegova zemlja pomaže. Pojedini gradovi u Estoniji počeli su obnavljati vrtiće u partnerskim zajednicama u Ukrajini koji su oštećeni ruskim napadima. “Negdje jednostavno moramo početi”, rekao je Andres Rundu, zamjenik estonskog ministra vanjskih poslova.
Međutim, u Luganu nije bilo jasno kako se može i treba odvijati obnova na područjima koja je Rusija okupirala na istoku i jugu Ukrajine. "Najbolje bi bilo da ovaj rat konačno završi. Zato činimo sve da Putin sada zaustavi ovaj rat", rekla je Schulze. Do sada je savezna vlada osigurala milijardu eura kao izravnu subvenciju državnom proračunu Ukrajine, kako bi se, primjerice, mogle nastaviti isplaćivati plaće državnih službenika. Uz to, tu je i 426 milijuna eura za konkretne građevinske projekte. Njemačka ministrica za razvojnu pomoć rekla je da je ovo početak i da će nadogradnja biti nužna. Pored civilne obnove, Ukrajina dobiva milijarde od SAD-a i saveznika iz EU-a za kupnju oružja i streljiva.
Daljnje konferencije slijede
Ukrajinski premijer Denis Šmihal bio je prilično samouvjeren nakon konferencije. Obnova bi, po njegovom, trebala funkcionirati tako "da sve što je uništeno bude bolje nego što je bilo prije". Švicarski domaćin, predsjednik Ignazio Cassis, rekao je da je deklaracija iz Lugana usred rata imala za cilj dati građanima Ukrajine nadu da nisu sami. Prema Cassisu, sastanak u Luganu je tek početak dugog procesa. Sljedeće konferencije o ukrajini već su planirane: 2023. u Velikoj Britaniji i 2024. u Njemačkoj ili Estoniji. Denis Šmihal je u ime Ukrajine pozvao međunarodnu zajednicu na brzo djelovanje. Njegova zemlja je spremna za to. "Kada kažemo da želimo brzo početi, to i mislimo", zaključio je ukrajinski premijer.
Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu