Kontrole na granicama Njemačke, Danske, Švedske

Michael Randropp stoji na peronu željezničke postaje koja se nalazi na zračnoj luci Kastrup u Kopenhagenu. On redovito putuje u Malmö. Osim njega, u ovom pograničnom području tjesnaca Öresund to čini još oko 15.000 ljudi. Randropp s grimasom na licu pokazuje ogradu koja razdaja dva perona. "Za nas koji svakodnevno putujemo ova ograda predstavlja novu Željeznu zavjesu. Odnosno novi Berlinski zid."

Ograda bi trebala spriječiti izbjeglice da nestanu među peronima kada policija počne kontrolirati osobne dokumente. Mnoge izbjeglice koje se nađu na ovoj posljednjoj postaji pred prelazak u Švedsku nemaju osobnu iskaznicu. Ako ih policija zaustavi u Danskoj, onda bi, prema Dublinskom sporazumu, morali biti registrirani i ostati u toj zemlji. Međutim, mnogi pokušavaju doći do Švedske.

Tisuće putnika pogođene kontrolama

To će im ubuduće biti teže. Švedska vlada je 4. siječnja 2016. ponovo uvela kontrolu na granici. Svi vlakovi koji pristižu iz Kopenhagena, zadržavaju se na postaji Kastrup. Putnici moraju izaći i pokazati osobnu iskaznicu ili putovnicu. Kontrola može potrajati i do 45 minuta.

Granične kontrole na obalama tjesnaca Öresund su štetne, smatra Michael Randropp. S dvije strane tjesnaca nalaze se dva centra - Kopenhagen i Malmö. Tu se formirala snažna gospodarska regija, koju neki nazivaju "silicijskom dolinom" Skandinavije. Dva grada su povezana skoro osam kilometara dugim mostom preko kojeg prometuju i vlakovi i automobili.

Švedska "zatvara vrata"

Uvođenje kontrola predstavlja obrat u dosadašnjoj politici "otvorenih vrata" koje se držala Švedska. Ova zemlja je primila najviše izbjeglica u Europi, u odnosu na broj stanovnika. Švedska s oko 9,5 milijuna stanovnika očekivala je tijekom 2015. dolazak oko 100.000 izbjeglica. Na kraju ih je bilo skoro dvostruko više. Vlada je pod pritiskom jer u brojnim mjestima više nije u stanju osigurati smještaj za ljude koji pristižu. U studenom 2015. premijer Stefan Lofven je rekao da je velikodušnost njegove zemlje bila "naivna".

Tisuće izbjeglica su, odmah nakon što bi bili registrirani, nestale negdje u zemlji. To je sada veliki problem. Prema navodima vlasti, 80 posto tražitelja azila nije imalo putovnicu. 60 posto njih ni do danas nije pokazalo nikakav dokument kojim bi dokazali svoj identitet.

Policija i organi sigurnosti su upozorili kako to predstavlja potencijalni rizik. "Možda je pomalo teško bilo prihvatiti činjenicu da su među nama ljudi koji gaje simpatije prema Islamskoj državi", izjavio je premijer Lofven.

Danska zabrinuta

Danski premijer Lars Rasmussen sada strahuje da bi granične kontrole mogle voditi tome da više izbjeglica zatraži azil u njegovoj državi. Rasmussen ionako stoji pod velikim političkim pritiskom desnopopulističke Danske narodne stranke. Ona se protivi prijemu izbjeglica i traži zatvaranje granica. To je druga po snazi stranka u parlamentu u Danskoj i trenutno podržava manjinsku vladu Rasmussenovih liberala.

Kontrole na granici sa Švedskom povod su ljutnji Danaca iz još jednog razloga. Premijer Rasmussen je zabrinut da bi mogle biti ugrožene velike i dugogodišnje investicije njegove zemlje. "Uložili smo milijarde u izgradnju infrastrukture u regiji Öresunda, a milijune da bi Kopenhagen i Malmö postali jedinstvena metropola."

Hoće li švedski primjer slijediti i drugi?

Stručnjak za pitanja migracija Joakim Ruist sa Sveučilišta u Göteborgu vjeruje da će i druge države slijediti primjer Švedske. Granične kontrole će se širiti po načelu lančane reakcije, tvrdi on u novinama Kristeligt Dagblad.

Međutim, on ne smatra da je to nešto negativno. Naprotiv. "Kontrole bi mogle dovesti do opće promjene politike azila u EU-u, do humanijeg odnosa prema izbjeglicama." Granične kontrole bi mogle omogućiti da se izbjeglicama ponude "sigurne rute" za prolazak i da se odmah na granici provede raspodjela po zemljama.

Efekt domina po cijeloj Europi

Lisa Pelling s instituta "Arena Idea" na sve to gleda drugačije. Uvođenje graničnih kontrola unutar EU-a će na kraju voditi tome da izbjeglice iz Sirije ostanu blokirane na područjima zahvaćenim ratom. "Nastat će efekt domina. Kratkoročno gledano će sve države redom zatvoriti granice - sve do Turske." To će, tvrdi Pelling, samo pogoršati "masakr" u Siriji, jer ljudi više neće moći bježati prema Europi.

I tako će s dvije strane tjesnaca Öresund Skandinavci po prvi put nakon 53 godine ponovo morati pokazivati putovnice. Ture Ertmann sjeda u jedan od posljednjih vlakova koji prolaze bez kontrole. Ovaj Danac već dvadeset godina živi u Švedskoj, gdje je šef u jednoj danskoj tvrtki.

Otkako se pročula vijest o kontrolama puno je razmišljao o posljedicama. "Razmišljamo možemo li i dalje živjeti u Malmöu, ili moramo preseliti u Dansku." On svakoga dana vozi dvoje djece u školu, a potom ide i u kupovinu. "Kako će sve to uopće funkcionirati ako nam za svaki prelazak granice bude potrebno sat vremena?", pita se on.