Kontroverzni zakon: Orbánov preustroj Mađarske

Nije u koliziji s europskim pravom – tako je Europska komisija nedavno ocijenila novi mađarski zakon o postupanju u izvanrednim situacijama. Premijer Viktor Orbán i njegova vlada su to mišljenje Bruxellesa prihvatili s velikom zadovoljstvom – i od tada njime odgovaraju na sve kritike. Na tvrdnje da je mađarski parlament razvlašten oni kažu da su to „fake news“ i laži „lijevo-liberalnih briselskih političara“ odnosno „Soroševe mreže“, to su stvari koje predstavnici vlade u Budimpešti govore gotovo svakodnevno, ponekad i vrlo ljutitim tonom.

Svejedno ne jenjava kritika na račun novog zakona. U međuvremenu se i europska povjerenica za pravosuđe Věra Jourová, koja je uzgred nedavno i potvrdila da Komisija u zakonu ne vidi ništa sporno, počela o tom zakonu pričati nešto diferenciranije – i zabrinutije. O tom zakonu se u srijedu raspravljalo i u Europskom parlamentu.

Brige su opravdane. Takozvani Zakon o zaštiti od koronavirusa je usvojen 30. Ožujka. On premijeru omogućava neograničeno vladanje dekretima. I Orbán itekako koristi tu mogućnost. U međuvremenu je (do 12.5.) izdao ukupno 124 dekreta, te je usvojeno još nekoliko desetaka vladinih odluka, odnosno naloga pojedinih ministarstava.

Modificiranje brojnih zakona

Mnogi dekreti znatno ograničavaju rad pravosuđa, zaštitu osobnih podataka, slobodu na pristup informacijama i druga prava građana. Zakon doduše od vlade zahtijeva da dekreti moraju služiti borbi protiv koronavirusa. Ali u brojnim slučajevima to uopće nije tako, dijelom se u dekretima uopće ni ne spominje borba protiv pandemije. „Izgleda da vlada koristi situaciju i modificira veći broj zakona, postupak za koji bi joj bilo potrebno puno više vremena u parlamentarnoj proceduri“, kaže za DW Máté Szabó iz Društva za prava na slobodu (TASZ), jedne od najvažnijih mađarskih organizacija za zaštitu građanskih prava.

Sustavnim pretresom mađarskog službenog lista Magyar Közlöny (mađarska verzija Narodnih novina) i analizom dekreta može se steći dojam o dimenzijama zakonskih promjena od strane Orbánove vlade. Tijekom izvanredne situacije se u pravosudnom sektoru na neodređeno vrijeme može odgoditi građanske parnice i kaznene postupke. Sudovi ne moraju nužno odlučivati o zahtjevima zatočenika i osoba koje se nalaze u istražnom pritvoru. Neke postupke, primjerice tužbe vezane uz plaćanje odštete, u izvanrednim okolnostima se uopće ne smije voditi.

Također je znatno ograničeno pravo na pristup informacijama, odnosno područje zaštite osobnih podataka. Rok za dobivanje informacija od javnog interesa od strane državnih institucija je utrostručen, do maksimalno 90 dana. Dijelovi europske odredbe o zaštiti osobnih podataka (GDPR) su suspendirani. Ministar za inovacije i tehnologiju smije tako dobiti pristup svim raspoloživim osobnim podacima, a građani su obvezani na suradnju s državom.

Netransparentni poslovi

Kompetencije sigurnosnih snaga su znatno proširene. Policija u svakom trenutku i na svakoj lokaciji smije provoditi kontrole osoba i druge kontrole, osim toga vojska je dobila policijske ovlasti. Praktički je izvan snage stavljeno radno pravo.

Predmet brojnih dekreta je netransparentno poslovanje: tako je primjerice mađarska država od Orbánovog školskog prijatelja i „posrednika“ Lörinca Mészárosa, jednog od najbogatijih Mađara, kupila jednu energetsku firmu s elektranom, i to po očito previsokoj cijeni. Državne mjere nabave se treba provjeriti tek naknadno, roka za ispitivanje procedura i provjeru je li sve u tom procesu bilo u skladu sa zakonom – više nema.

Osim toga se novac iz fondova Europske unije smije isplaćivati bez analize rizika i inspekcija na licu mjestu. 140 poduzeća koje se smatra relevantnima za održavanje sustava funkcioniranja države, među njima su i podružnice inozemnih tvrtki, stavljeno je pod vojni nadzor – pritom Ministarstvo obrane ima pravo uvida u sve poslovne dokumente.

Parlament zasjeda, ali...

Neke mjere su usvojene ciljano kako bi se naškodilo oporbi – 50% svojih prihoda stranke moraju uplaćivati u „fond za borbu protiv korone". Orbánovoj stranci Fidesz to neće puno naštetiti, zato što se brojne ideološke kampanje koje potpisuje mađarska vlada ionako financiraju novcem poreznih obveznika. Vlada može utemeljiti i posebne gospodarske zone – u jednom slučaju ona je na taj način praktički oduzela kompletni porez na gospodarsku djelatnost upravi jednog manjeg grada u kojem je na vlasti oporba. Orbán je naredio i ukidanje plaćanja parkirališta za motorna vozila – to je jedan od važnijih izvora prihoda u većim gradovima u kojima je na vlasti oporba.

Dekreti formalno vrijede samo dok traje izvanredno stanje. No TASZ-ov stručnjak Máté Szabó kaže da će puno toga ostati trajno na snazi, ili preko sekundarnih odluka koje se donosi zbog dekreta, ili zato što se neke stvari jednostavno ne može vratiti na staro – na primjer neke gospodarske ili financijske mjere. Najozbiljnija je stvar po njegovom mišljenju nepostojeća kontrola dekreta od strane parlamenta. Ustav u inače tijekom izvanrednog stanja za to predviđa rok od 15 dana. Usvajanjem novog zakona taj rok je u potpunosti izbrisan. „Formalno parlament i dalje zasjeda, zato što diskutira o zakonima“, napominje Máté Szabó. "Ali dekrete se ne provjerava. Zbog toga se može reći da je parlament u stvarnosti razvlašten.“