Korak za spas EU-a

Samo pod ogromnim pritiskom, prijetnjama i uz uzajamno vrijeđanje šefovi vlada zemalja na balkanskoj ruti uspjeli su se dogovoriti o hitnim mjerama. Barem su se na kraju dogovorili… Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker uspio je progurati plan kojim se treba spriječiti sramotni kaos na tom putu izbjeglica. On je svakako junak večeri.

Na početku su se šefovi balkanskih država uzajamno optuživali, da bi nakon višesatne diskusije, zbog ozbiljnosti situacije, nevoljko pristali na popuštanje. Ne samo da se mora poboljšati katastrofalna situacija s opskrbom desetina tisuća ljudi u bijegu, već je u pitanju bilo i jedinstvo Europske unije. Ukoliko dogovorene mjere iz Junckerovog plana ne budu realizirane u najkraćem mogućem roku, vjerodostojnost će izgubiti i vlade i komisija Europske unije.

U posljednjih nekoliko tjedana u više navrata su na izvanrednim samitima usvajane rezolucije, koje onda u praksi nisu zaživjele. Sadašnji hitan plan posljednja je šansa za stavljanje pod kontrolu situacije na balkanskoj ruti. Ako zaista bude nastalo 100.000 mjesta za privremeni smještaj i registraciju izbjeglica, bio bi to pozitivan preokret. Ubuduće bi trebalo biti nemoguće da se izbjeglice propuštaju do sljedeće zemlje na ruti i da se pri tom vlasti susjedne zemlje optužuju.

Ključna uloga Grčke

Jedna od ključnih zemalja je Grčka, koja je na početku rute i koja je do sada malo učinila da ispuni svoje obveze. Sada više ne vrijedi isprika: „Mi smo u ekonomskoj krizi“ i „Kriva je Turska“. Premijer Aleksis Tsipras mora pokazati rezultate. Europska unija dala mu je do znanja da, na kraju krajeva, Grčka financijski potpuno ovisi od EU-a.

Potpuno je nemoguća Mađarska. Premijer Viktor Orban je, naravno, kritiziran zbog svoje cinične primjedbe da je njegova zemlja samo promatrač na samitu, jer Mađarska više nije na ruti. I njemu je također nedvosmisleno dano do znanja da je njegova zemlja jedna od glavnih korisnica fondova Europske unije.

Negdje postoji moralna granica. Ograditi se zidom, izolirati se – to nisu europski recepti. Ovaj hitni samit u Bruxellesu to je još jednom jasno pokazao. Koliko će ta improvizirana solidarnost potrajati?

Problem vanjskih granica

Ovim samitom izbjeglička kriza nije riješena. Val izbjeglica neće biti smanjen, ali će, nadamo se, sve biti humanije organizirano. Nadamo se da će rijeka ljudi od Grčke do Njemačke teći mirnije. I tu leži najveći problem za kancelarku Angelu Merkel. U Njemačku će i dalje svakodnevno pristizati na tisuće ljudi. Proći će tjedni, ako ne i mjeseci, dok vanjske granice EU-a ne budu ponovo zaštićene i izbjeglice biti registrirane ili zbrinjavane u Grčkoj ili Italiji. Dok Turska ne počne surađivati također mogu proći mjeseci. Hoće li Njemačka, hoće li Angela Merkel do tada moći izdržati?

Čitava balkanska ruta funkcionira samo dok Njemačka i neka druge zemlje na kraju lanca primaju izbjeglice. Kada bi Njemačka ili Austrija zatvorile svoje granice, tek tada bi na Balkanu izbio kaos. Zbog toga su neke zemlje otvoreno zaprijetile kancelarki da bi u tom slučaju i one zatvorile svoje granice. Oni naime Angelu Merkel osobno smatraju odgovornom za dolazak izbjeglica. Kraj Europske unije onakve kakvu znamo bio bi neizbježan.

Ako sve bude išlo dobro, odluke donesene prethodne noći donijet će kratkoročno olakšanje. Stoga je nužno dodatno naporno raditi na dugoročno rješenju – radi izbjeglica, ali i radi Europe.