Korona gazi ljudska prava

U mnogim krajevima svijeta, kaže se u izvještaju, pandemija je zaoštrila postojeću neravnopravnost, diskriminaciju i tlačenje. Najviše su trpjele ionako ugrožene skupine kao što su ljudi s nekim ranijim bolestima, izbjeglice, zaposleni u zdravstvenim sustavima, manjine, žene i djevojčice.

Državna zloupotreba krize

Šef njemačkog ogranka AI-a Markus N. Beeko kaže: „Brojne države su zloupotrijebile zdravstvenu krizu da dodatno ukinu neke principe vladavine prava ili su u svoje djelovanje ukalkulirali smrt ljudi iz rizičnih grupa ili iz zdravstvenog sustava“. Beeko dodaje da je indikativno da je prošle godine, statistički gledano, svakih 30 minuta umirala po jedna osoba zaposlena u zdravstvenom sektoru. Ukupno je u svijetu umrlo 17.000 zdravstvenih radnika, najveći broj njih u Južnoj Americi. U 42 od 149 zemalja za koje su dostupni podaci državne ustanove su šikanirale i zastrašivale zdravstvene radnike. U isto toliko zemalja je primijećeno da se izbjeglice i migrante prisilno vraćaju u zemlje u kojima im prijete kršenja ljudskih prava. Zatvaranje granica je mnoge izbjeglice prinudilo da ostanu tu gdje su se zatekli bez osnovne opskrbe vodom i higijenskim potrepštinama. Osim toga u porastu je kućno nasilje kao i rodno specifično nasilje. U najmanje 24 zemlje su poznate „vjerodostojne optužbe“ da su ljudi uhićeni zbog njihove seksualne orijentacije, a to je 16 posto više nego u prethodnoj godini.

Beskrajni egoizam

Amnesty navodi da u goruća pitanja pripada i brzina cijepljenja rizičnih skupina širom svijeta. Više od 100 zemalja su potpisale odgovarajući zahtjev Indije i Južnoafričke Republike, ali su ga blokirale Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Švicarska i Europska unija.

„Pandemija je ojačala mediokritetstvo, lažljivost, egoizam i prijevaru vlastodržaca ovog svijeta“, napisala je nova šefica AI-a Agnès Callamard navodeći da je preko 90 zemalja uvelo izvozne restrikcije za medicinsku i zaštitnu opremu, medicinske aparate i lijekove. Ona je konstatirala: „Svijet je nesposoban surađivati efektivno i pravedno prilikom globalnih događaja koji imaju velike posljedice.“

Stari i novi propusti u Srbiji

Izvještaj nabraja deficite Srbije na polju zaštite ljudskih prava koje je naslijedila iz razdoblja prije pandemije, na koje je dodala i nove.: Srbija još uvijek nije izvela pred sud bivše visoke oficire vojske i policije zbog ratnih zločina i nije rasvijetlila sudbinu nestalih osoba. Demonstranti i novinari su u Beogradu pretrpjeli ozljede kada je policija primijenila ekscesivno nasilje suzbijajući demonstracije. Samo manji broj osoba je dobio pristup postupku za dodjelu političkog azila. Zaštita od kućnog nasilja nije na zadovoljavajućoj razini.

„Sa sve represivnijim predsjednikom i bez jake oporbe srpska vlast je kontrolirala i policiju i pravosuđe, oslabila je pravnu državu, potkopala je politička i građanska prava i omogućila korupciju velikih razmjera“.

Hrvatskoj se predbacuje nasilje prema migrantima i uskraćivanje mogućnosti da zatraže azil, jako ograničavanje mogućnosti pobačaja i uskraćivanje istospolnim parovima da usvajaju djecu.

aj/dd/wa/fw (epd, dpa, afp, kna)