Korona i samostalni poduzetnici: stiže li pomoć?

“U petak nisu prestajala otkazivanja. Za ožujak, za travanj… Sada čak otkazuju i za svibanj. I za lipanj je već bilo nekoliko termina otkazano“, kaže za DW Dirk Winkelmann. Da bi radio svoj posao, savjetniku za menadžment i treneru iz Bonna je nužan izravan kontakt sa strankama. Ali mnoge kompanije trenutno odustaju od daljnjeg usavršavanja i obuke zaposlenih, jer su i same izravno pogođene korona-krizom. „Jedan moj klijent je već otkazao sve što je planirano za ovu godinu. Zbog skraćenog rada i ekonomske situacije sada nema novca za poslovno usavršavanje“, objašnjava Winkelmann..

Što učiniti kada se ostane bez posla i sredstava za život? S tim problemom su sada suočeni mnogi samostalni poduzetnici, poput umjetnika, frizera, ugostitelja ili grafičara. Njih kriza pogađa puno jače nego stalno zaposlene, naglašava Udruga samostalnih poduzetnika VGSD. „Sva njihova imovina je sada na udaru. I mirovinsko osiguranje je ugroženo, jer ono nije zaštićeno od bankrota.“

Onima koji su zbog korona-krize dospjeli u financijske probleme, savezna vlada sada nudi isplatu brze pomoći. I pojedine savezne pokrajine su pripremile odgovarajuće pakete pomoći. Ono što je posebno kod te pomoći je da se nju ne mora vraćati. A zahtjevi za pomoć se šalju isključivo digitalnim putem.

Brzo i bez velike birokracije

„Zahtjev se podnosi relativni brzo", kaže Winkelmann. U petak popodne otvorio je internetsku stranicu Ministarstva gospodarstva Sjevernog Porajnja i Vestfalije. Sustav se, doduše, srušio, ali sljedećeg dana je uspio ispuniti zahtjev online. I u drugim saveznim pokrajinama sustavi su bili preopterećeni. Prošle srijede u Donjoj Saskoj je 250.000 ljudi istovremeno pokušalo podnijeti zahtjev za financijsku pomoć, podaci su razvojne banke NBank. „To je srušilo server“, citira tabloid Bild glasnogovornika NBank-a. „Bili smo pregaženi.”

Dirk Winkelmann se nadao brzom odgovoru. „U utorak ujutro je čak stigla potvrda da će novac biti uplaćen“, kaže Winkelmann i dodaje da je sve išlo bez puno birokracije. Ali kada će novac stići na njegov račun, to ne zna.

U planu je da isplata direktne pomoći za milijune malih kompanija, za samostalne poduzetnike, honorarce i poljoprivrednike počne idućih dana. Iz državnog proračuna za to je izdvojeno do 50 milijardi eura. Uz to su i savezne pokrajine osigurale svoje pakete pomoći. Ta brza pomoć je prije svega namijenjena malim tvrtkama, koje po pravilu ne dobivaju nikakve zajmove, koje nemaju kolaterala ili drugih prihoda i koje sada nekako moraju premostiti probleme s likvidnošću. Pritom bi tvrtke koje imaju do pet zaposlenih trebale dobiti jednokratnu pomoć od 9.000 eura, a tvrtke koje imaju do deset zaposlenih 15.000 eura.

Počela utrka za dobivanje brze pomoći

Tabloid Bild je u subotu javio da je pokrajinama za samo nekoliko dana pristiglo 360.000 zahtjeva za brzu pomoć malim tvrtkama i samostalnim poduzetnicima te da je već odobrena isplata preko 138 milijuna eura.

Samo u Hessenu je u prvih šest sati stiglo 5.000 zahtjeva za brzu pomoć. 500 zahtjeva je već obrađeno i odobreno je ukupno pet milijuna eura pomoći, izjavio je u ponedjeljak popodne hessenski ministar gospodarstva Tarek al-Wazir. “Za brzu pomoć od korone smo uplanirali dovoljno novca. To znači da ni jedan zahtjev koji bude podnesen do kraja svibnja neće biti odbijen zbog nedostatka sredstava.”

Iz grada-pokrajine Berlina je priopćeno: “Kod prvog vala je riječ o šestoznamenkastim brojevima", rekao je senator za kulturu Klaus Lederer. “Već računam s tim da ćemo na kraju imati između 250.000 i 300.000 zahtjeva. To je sasvim moguće.”

Tvrtke srednje veličine nisu dio plana

Malima se odmah pomaže, a što je s većima? Za njih su predviđeni zajmovi i jamstva. Za veće tvrtke s više od 250 zaposlenih ili sa velikim prihodima od prodaje vlada je predvidjela „zaštitni kišobran", takozvani Fond za ekonomsku stabilizaciju. On bi tvrtke trebao da ojačati kapitalom i jamstvima. Kroz poseban program njemačke državne banke za obnovu i razvoj KfW, veće tvrtke bi mogle dobiti likvidnost preko svojih matičnih banaka. KfW, pa tako i država, preuzima jamstva u visini i do 90 posto za osnovna sredstva i investicije za kredite.

Više nego svakoj desetoj kompaniji srednje veličine, po navodima Njemačke industrijske i trgovinske komore (DIHK) zbog korona-krize prijeti bankrot. One ne dobivaju uvijek kredite. Iskustva koja imaju iz kriznih razgovora sa svojim bankama su vrlo loša, kaže predsjednik DIHK Eric Schweitzer. "Bojim se da i pored državnih jamstava od 90 posto mnoge kompanije zbog krize neće dobiti zeleno svjetlo nakon uobičajene bankarske provjere”, procjenjuje Schweitzer. Jer u slučaju obustavljanja rada i potpunog gubitka prodaje, prema uobičajenoj provjeri, nema kreditne sposobnosti – "to je tako i kada je riječ o kompanijama koje su zapravo u potpunosti zdrave”.

I predsjednik štedionica Helmut Schleweis upozorava da mnoge kompanije kojima je u vrijeme korona-krize hitno potrebna pomoć, ne mogu računati na pomoć države i saveznih pokrajina. U sklopu kreditnog programa KfW-a zajam dobivaju samo kompanije koje ga mogu vratiti u roku od pet godina. “To trenutno nije slučaj kod mnogih kompanija koje korona-kriza naročito teško pogađa”, naglašava Schleweis za gospodarske novine Handelsblatt. Posebno su pogođene tvrtke s područja gastronomije, hotelijerstva, event-menadžmenta, cateringa, kao i s područja putovanja, prometa, logistike, turizma, zračnog prometa. Te kompanije često ne dobivaju razvojne kredite, "iako raspolažu funkcionalnim poslovnim modelom, u trenutku kada se gospodarstvo nakon korona-krize ponovo pokrene.”

Traži se brza pomoć i za kompanije srednje veličine

U utorak je priopćeno da njemačka vlada želi poboljšati pomoć i za kompanije srednje veličine. Iz vladinih krugova stižu informacije da bi jamstva države za kredite koje dobivaju tvrtke srednje veličine ubuduće mogla iznositi 100 posto. Taj model bi još trebala odobriti Europska komisija. Dalje se navodi i da bi pomoć trebale dobiti i tvrtke s više od deset zaposlenika, koje su previše male da bi dobile pomoć iz novog Fonda za ekonomsku stabilizaciju. „Naravno tu bi trebalo još nešto poduzeti." Trenutno se o tome razgovora, kako bi se razjasnili detalji. “Nešto će već biti dogovoreno”, kažu u vladinim krugovima.