Korona u Njemačkoj: dostignuta je kritična točka

Broj novozaraženih koronavirusom nikada nije bio tako velik kao ovih dana. Nacionalna zdravstvena ustanova, Institut Robert Koch (RKI), izvještava da je sedmodnevna incidencija prešla 213 na nacionalnoj razini, a trend je u porastu. Žarišta su u saveznim državama Tiringija, Saska i Bavarska. Vrijednosti incidencije u pojedinim okruzima približavaju se čak granici od 1000.

Međutim, savezna vlada i njemačke savezne zemlje su dogovorile da se koristiti drugačiji pokazatelj pri procjeni situacije s pandemijom, takozvana stopa hospitalizacije, koja daje informaciju o tome koliko je zaraženih u bolnicama. Ova vrijednost pada širom Njemačke već nekoliko dana. Ali vrijednost je relativna. U međuvremenu - u apsolutnom iznosu - isto toliko ljudi je na odjelima intenzivne njege zbog Covida-19 kao prije godinu dana: gotovo 2.600, od kojih je polovica priključena na respiratore. Samo sada zbog nedostatka osoblja nedostaje nekoliko tisuća kreveta.

Ni 3.000 kreveta trenutno nije slobodno u Njemačkoj, izvještava RKI. Uskoro bi bolnice mogle ponovno odgoditi operacije i ograničiti svoj rad.

Politika i znanost su zapravo morali predvidjeti takav razvoj situacije. Zato što je stopa cijepljenja, koja iznosi oko dvije trećine, preniska da bi se pandemija jače ublažila. Diskusije su počele. Problemi ostali. Da stvar bude još gora, Njemačka se nalazi između dvije vlade i postoje politički nesporazumi.

Buduća vlada želi bolji put kada je riječ o korona-politici

Do sada je pravna osnova njemačke korona-politike bila "epidemijsko izvanredno stanje nacionalnog opsega". To je značilo: izvršna vlast je mogla odlučivati ​​zaobilazeći parlamente, koji su tada samo provodili zaključke. Na temelju popisa od 14 mjera iz Zakona o zaštiti od infekcije, koji je posebno prilagođen za koronu, premijeri saveznih država i kancelarka Angela Merkel su odlučivali o tome što učiniti. Jens Spahn, kao savezni ministar zdravstva, također je mogao djelovati putem uredbi, tj. bez uključivanja Bundestaga.

Vjerojatni budući koalicijski partneri takozvane semaforske vlade koju čine SPD, FDP i Zeleni dogovorili su se krajem listopada oko načina kako bi se moglo dalje postupati po ovom pitanju. Njihov moto glasi: Drugačije nego prije! "Epidemiološko izvanredno stanje" se više ne bi smjelo produžiti. Rok: 25. studenoga!

"Pravno siguran i u skladu s Ustavom"

Dva su glavna razloga za ovu promjenu plana. Prvo: političari su zabrinuti da bi sudovi mogli poništiti mjere protiv korone, kao što se na nekim mjestima već dogodilo, rekla je Katrin Göring-Eckhardt, šefica Kluba zastupnika Zelenih u Bundestagu. I također dodala: "Trebamo jasnoću i pravnu sigurnost."

I drugo: "Moramo se vratiti podjeli vlasti", rekao je šef Zastupničkog kluba FDP-a Marco Buschmann, kako bi korona-politika ponovo bila u skladu s Ustavom.

Novi zakon o zaštiti od infekcije trebao bi biti gotov prije 25. studenoga. Njegov nacrt je sada službeno upućen u Bundestag. O tome će se raspravljati u klubovima zastupnika, sa stručnjacima i na plenarnoj sjednici. O tome će se glasovati na posebnoj sjednici 18. studenoga.

Nema više lockdowna? Što bi se još moglo promijeniti?

Važna mjera s trenutnim učinkom je ta da ukidanje besplatnog testa za građane treba poništiti.

Osim toga, intenzivirati će se testiranja u domovima za starije osobe uz svakodnevna testiranja za sve posjetitelje, medicinsko osoblje te čistače i one koji rade u kuhinji. Neke savezne države to već prakticiraju. Sada bi za to trebao postojati pravni temelj na razini cijele države.

Osim toga, cijepljenje trećom dozom trebalo bi biti bolje organizirano. Liječnici opće prakse bi trebali pozvati pacijente na treću dozu.

Nacionalno 2G pravilo - pristup mnogim područjima javnog života samo za cijepljene i izliječene osobe - nije u nacrtu, navode mediji. Međutim, oni već postoje u nekim saveznim državama kao što je Saska, a Berlin se priprema na ovaj korak.

Jedini problem je nedostatak kontrole discipline. "Kada se vratite na besplatne testove za građane, rezultati testiranja se moraju obvezujuće pročitati putem QR koda i organizatori, odnosno ugostitelji ih trebaju kontrolirati isključivo digitalno kao što je to slučaj u našim susjednim zemljama", upozorio je Janosch Dahmen, glasnogovornik Zelenih za pitanja zdravstvene politike.

Ograničenja kapaciteta, obavezno nošenje maske i higijenski propisi trebali bi biti i dalje mogući. „Ali više ne bi trebalo biti paušalnog zatvaranja tvrtki - ključna riječ lockdown," rekao je Buschmann. Tvrde instrumente iz Zakona o zaštiti od infekcije bi, prema njegovom mišljenju, trebalo "isključiti".

No postoji još i plan B, kojeg su napravili prethodni donositelji odluka. Neke savezne države žele produžiti izvanredno stanje i nadaju se ponovnom susretu s Angelom Merkel.

Ton rasprave je sada oštar. Premijer Saske Michael Kretschmer optužio je buduću vladajuću koaliciju za uski "pogled iz središta Berlina", nedostatak volje za suradnju, nedostatak kompetencije, kao i za aroganciju.

Pri tome su to savezne države mogle učiniti drugačije. Korona-mjere su se u biti mogle nastaviti na ovaj način - samo uz odgovornost saveznih država. No one su se toga uplašile i umjesto toga pozvale na temeljne smjernice na saveznoj razini. Ponovo se raspravlja i o tome gdje bi te temeljne smjernice trebale biti donesene. Na koncu savezne zemlje opet moraju u Bundesratu odobriti zakon. To bi se moglo dogoditi 19. studenoga.

U međuvremenu je sa savezne razine stigla poruka da, naravno, žele tražiti dijalog i sa saveznim pokrajinama.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu