Kosovski Srbi žele postati Rusi?

"To je ključni događaj europske povijesti“, napisao je na svom blogu u petak, 18.11. predsjedavajući vanjskopolitičkog odbora u ruskom parlamentu Konstantin Kozačov osvrćući se na najnoviji događaj u kojem su tisuće kosovskih Srba predali zahtjev za dobivanjem ruskog državljanstva. Razlog tome, prema njihovim navodima, leži u strahu za sigurnost.

Spomenuti zastupnik ruskog parlamenta, Kozačov, navodi isto tako da, prema njegovom mišljenju, Srbi s Kosova ne namjeravaju doista napustiti svoju zemlju i preseliti se u Rusiju. "Mislim da je prije svega riječ o pozivu u pomoć očajnika koji se osjećaju napuštenima, kako od lokalnih vlasti, tako i od Beograda, ali i Bruxellesa“, napisao je Kozačov.

On u ovom doista nesvakidašnjem događaju vidi isto tako i potvrdu ispravnosti postupka njegove vlade po pitanju priznanja neovisnosti Kosova. Rusija je naime 2008. godine, kada su mnoge zemlje priznavale Kosovo, uvijek iznova izražavala oštre kritike te je jedna od onih država koje do danas nisu priznale ovu bivšu jugoslavensku autonomnu pokrajinu.

Strah od zaborava i žrtvovanja

Kampanju kosovskih Srba koja je još uvijek u tijeku, organizirale su udruge "Stara Srbija“ i "Zakletva na Kosovo“. U međuvremenu je oko 21.000 zahtjeva za ruskim državljanstvom predano vlastima u Moskvi, iako jedan od voditelja spomenutih udruga, Rajko Đurđević, tvrdi kako je sveukupno do sada sakupljeno oko 50.000 potpisa, odnosno, zahtjeva. Ako se uzme u obzir da na Kosovu sveukupno živi oko 80.000 Srba, tada ova brojka dobiva na još više važnosti. Osnovni strah kojeg ovdašnji Srbi osjećaju je da će ih vlada u Beogradu u jeku pregovora za pristupanjem Europskoj uniji zaboraviti, odnosno, raznim ustupcima jednostavno "žrtvovati“. "Zato smo se obratili Ruskoj Federaciji kako bismo dobili dvostruko državljanstvo. Nadamo se da ćemo tako dobiti barem neku zaštitu“, kaže Đorđević.

Krivotvoreni potpisi?

Međutim, usprkos svemu, i mišljenja unutar Srba na Kosovu su podijeljenja. Tako primjerice Dragan Velić, predsjednik Srpskog nacionalnog vijeća za središnje Kosovo, kaže kako veliki broj zahtjeva svjedoči o potrebi jedne ovakve akcije. "To je način da privučemo pažnju međunarodne zajednice na ozbiljne probleme koje ovdje imamo“, kaže Velić. No, Ranđel Nojkić iz Pokreta srbijanske obnove vjeruje kako je riječ "o farsi i čistoj medijskoj kampanji“. Prema njegovom mišljenju su čak i potpisi građana na zahtjevima za ruskim državljanstvom – krivotvoreni.

U najgorem slučaju vojna intervencija?

Što se Rusije tiče, ovdje su prije svega komunisti i desne populističke stranke ti koji smatraju da bi njihova zemlja trebala dati zeleno svjetlo i odobriti zahtjeve. "Srbi su nam bliski, ne samo jezično, već i svojim duhom i kulturom“, rekao je ovih dana vođa komunističke stranke Genadij Zjuganov. Međutim, dobiti ruske putovnice za strance u pravilu nije nimalo jednostavno. Zakonski gledano, na državljanstvo imaju samo pravo oni koji su bez prekida u Rusiji živjeli barem pet godina.

No, naravno i ovdje postoje iznimke, a prema mišljenju stručnjakinje za pitanja Balkana na ruskoj Akademiji znanosti, Ani Filimonovoj, i u slučaju kosovskih Srba bi vlada u Moskvi trebala odobriti izvanredne postupke za stjecanje državljanstva. "Ja osobno nemam ništa protiv. Naprotiv, mislim da se - ako oni žele postati ruski državljani - trebaju pronaći načini da udovoljimo njihovoj želji“, kaže ona.

Ruski stručnjak za migraciju Vječeslav Postavnin međutim u svemu vidi još jedan dodatni problem. "Očigledno se zaboravlja da nije moguće nekome tko živi u inozemstvu samo tako dati rusko državljanstvo. Rusija se time prema tim ljudima na neki način obvezuje. Ukoliko postanu ruski državljani, Moskva će ih doista morati i štititi što može značiti i slanje ruske vojske na Kosovo – ukoliko bi to bilo potrebno”, upozorava Postavnin. On dodaje da bi izdavanjem ruskih putovnica, njegova zemlja morala i novčano skrbiti za nove pridošlice.

Autor: Goncharenko, Jakupi, Khan / žt

Odg.ur.: A. Šubić