Kraj europskog puta Srbije?
25. listopada 2018
Zastupnik u Njemačkom Bundestagu iz redova CDU-a, stranke Angele Merkel, Peter Beyer je tijekom svog posjeta Beogradu također rekao da je to poruka s kojom je došao u Beograd, kao i da se Njemačka protivi idejama o korekciji granica ili razmjeni teritorija. Srpski mediji su u prvim reakcijama istakli da je ovakva poruka „hladan tuš za Beograd", jer se sada po prvi put ovako eksplicitno priopćava stav Berlina o priznanju Kosova kao uvjetu za ulazak u EU. Navodi se tako da je zastupnik iz stranke Angele Merkel "donio poruku da bez priznanja Kosova nema ulaska u EU".
Srpske vlasti bez komentara
Srpske političare je ovakva poruka očito zatekla nespremne, jer je upadljiv izostanak službenih reakcija. Premijerka Ana Brnabić je ranije nakon susreta s Beyerom istaknula da je Kosovo jedina točka razilaženja između Srbije i Njemačke, i navela da je u ostalim oblastima postignut značajan napredak. Oprezni su u tom smislu i sugovornici DW-a. Naglašavaju da su do sada iz Europe stizala uvjeravanja da nitko od Srbije ne zahtijeva priznanje Kosova i da ova poruka Beyera po prvi put javno ističe nužnost priznanja Kosova kao uvjet za ulazak u EU. To je na neki način u koliziji i sa stavom SAD-a i nekih drugih članica EU-a, koje nisu unaprijed odbacile ideju promjene granica ili razmjene teritorija.
Suradnik Centra za međunarodne i sigurnosne poslove - ISAC fond - Igor Novaković kaže da bi trebalo sačekati i „vidjeti je li poruka koju je donio Beyer osobni stav jednog zastupnika vladajuće stranke, ili je to zaista i službeni stav Berlina. Mi smo do sada imali samo neslužbene informacije da bi taj uvjet mogao biti stav nekih država EU-a. Međutim, ništa tako do sada nismo vidjeli kao službeni stav, niti je iz europskih institucija stizala informacija da tako nešto može biti uvjet. Mislim da u narednom razdoblju Srbija neće takvu informaciju ni dobivati direktno od strane europskih institucija u Bruxellesu."
Izazov za nastavak dijaloga
Sada po prvi put imamo situaciju da je netko ovako direktno normalizaciju odnosa Beograda i Prištine povezao s punim međusobnim priznanjem, ocjenjuje za DW Dragan Đukanović, potpredsjednik Centra za vanjsku politiku. „Očito je otkako su i Sjedinjene Američke Države sve više uključene u ovaj proces, da se nekako naziralo da će se od Srbije tražiti ono što je u Beogradu iznio njemački zastupnik. U svakom slučaju će takav stav staviti pred izazov i sam nastavak dijaloga Beograda i Prištine, imajući u vidu da službeni Beograd stalno ponavlja da je crvena linija puno priznanje neovisnosti Kosova", kaže Đukanović.
Europa nije jednoglasna
Srbija je do sada imala vrlo malo manevarskog prostora što se tiče kosovskog problema, a ovakav eksplicitan stav člana Bundestaga taj prostor sada praktično ukida. Igor Novaković smatra da će Beograd upravo zbog toga „najvjerojatnije sve više inzistirati na ideji razgraničenja ili korekcije granica, umjesto rješenja koje bi podrazumijevalo potpunu normalizaciju odnosa bez priznanja neovisnosti Kosova". Iako je Peter Beyer naglasio da je ideja razgraničenja prema etničkim kriterijima neprihvatljiva za Berlin, Igor Novaković skreće pozornost da ta ideja nije jednoglasno odbačena u Europi.
„Ima država članica EU-a koje podržavaju tu ideju. Tako da ćemo svakako morati sačekati hoće li se unutar EU-a formirati neki zajednički stav oko tog pitanja. Kako sada stvari stoje očito je da imamo različite poruke koje dolaze iz različitih centara moći", primjećuje Novaković.
Amerika ipak presuđuje?
Dragan Đukanović je uvjeren da će rješavanje pitanja Kosova sve više zavisiti od Amerike i njezinog direktnijeg uključenja u čitav proces. Koliko Amerika može utjecati na stav Njemačke ukoliko američka administracija ima neke druge ideje za rješavanje kosovskog problema?
SAD ima objektivno prilično jaku poziciju u ovom procesu, kaže Đukanović, iako formalno ne moderira dijalog Beograda i Prištine. „Mnogo toga će zavisiti od njihove najavljene diplomatske ofenzive i dinamike s kojom će se uključiti u ovaj proces. To će mislim biti mnogo važnije od stava Bruxellesa ili Berlina. Stav Njemačke će svakako biti važan, ali mislim da će nakon dogovora Makedonije i Grčke Amerika inzistirati da se pitanje Kosova što prije riješi", navodi Đukanović.
Igor Novaković primjećuje da zaista postoji promjena klime u Americi, koja podržava sve ono o čemu se dogovore Beograd i Priština. „Ali, tu je osnovni problem hoće li oni koji trenutno pregovaraju u ime Beograda i Prištine uspjeti provesti to što se dogovore, i mogu li utjecati na svoja društva da takav sporazum i prihvate", naglašava Novaković.
Kraj europskog puta Srbije?
Srpske vlasti će u sljedećem razdoblju imati veliki problem da javnosti objasne što će se sada dogoditi s procesom europskih integracija nakon poruke koju je u Beograd donio zastupnik Peter Beyer. Službeni Beograd uporno ponavlja kako nikada neće priznati neovisnost Kosova, i to praktično znači da je obesmišljen čitav proces pregovora o članstvu u EU-u. Može li se ovaj trenutak promatrati i kao kraj europskog puta Srbije?
Nisam siguran da bi to zaustavilo čitav proces u ovom momentu, ocjenjuje Igor Novaković. „Izvjesno je da će se u Europi u budućnosti događati političke promjene, tako da tijekom procesa pristupanja dođe i do neke modifikacije stavova. Također, sumnjam da će Srbija zbog jedne izjave odustati od svog europskog puta, niti mislim da bi to bilo produktivno za sve strane u tom procesu", naglašava Novaković.
Optimist je i Dragan Đukanović, koji se nada nekom kompromisnom rješenju. „Očekujem da će se ipak pronaći neka formulacija koja će zadovoljiti sve strane u kosovskom dijalogu. Tako da očekujem neko kreativno rješenje koje bi dovelo do pune normalizacije odnosa Beograda i Prištine, što bi omogućilo nastavak i europskog puta Srbije", kaže Đukanović. Srbija u svakom slučaju mora reagirati smireno, zaključuje Igor Novaković, i nastaviti dijalog sa svim akterima, što podrazumijeva nastavak komunikacije s institucijama EU-a, Berlinom i ostalim državama članicama Europske unije.