Krevet i kulen – dobitna kombinacija

Drago Kezele je najsretniji kada je kuća puna ljudi, a stol prekriven domaćom trpezom: "U mojoj regiji je poznata kotlovina. Kada pred stranim gostima pripremam kotlovinu, oni s velikim oduševljenjem to slikaju i gledaju." Taj vitalni 56-godišnjak iz Šumećana podno Moslavačke gore nije samo vlasnik uspješnog poljoprivrednog gazdinstva nego i čelnik Zajednice ruralnog turizma u Hrvatskoj. Osnovana je prije više od deset godina, ali je s aktivnošću počela tek lani. Danas okuplja tridesetak članova, a zastupa interese oko 300 registriranih turističkih gospodarstava na hrvatskome ruralnom prostoru.

Logična sprega agrara i turizma

Kezele se svjesno odlučio za nastup na berlinskome "Zelenom tjednu". Između tradicionalno spravljenih jela i pića i odmora na selu on vidi prirodne poveznice i logičnu spregu: "Jer ako nudimo naše autohtone poljoprivredno-prehrambene proizvode poput kulena, sigurno da je dobro uz te proizvode dati i našu turističku ponudu." Slikovito govoreći, kombinacija kreveta i kulena, kade i kruškovca višestruki je zgoditak. "Što time postižemo? Pa postižemo da ne moramo voziti proizvode u zapadnu Europu, nego da će nam kupac doći po te proizvode i trošiti kod nas", uvjeren je Drago.

Dopadljiv i dobro posjećen štand

To je koncept kojim se Hrvatska pod okriljem Gospodarske komore i resornog ministarstva predstavlja na dopadljivom i relativno dobro posjećenom štandu od četrdesetak kvadrata – nešto manje nego prošle godine. Među izlagačima je drugi put zaredom i 34-godišnji Mario Konta, porijeklom iz Livna u Hercegovini. On točno zna što njemački kupci traže: "Domaće rakije i likere, vrhunska vina, ajvar, prirodno maslinovo ulje, Vegetu... To su neki od naših najprepoznatljivijih proizvoda na području Njemačke." Konta je već više od desetljeća trgovac hrvatskim delikatesama u Berlinu i okolici.

Poput godišnjeg odmora u Hrvatskoj

Samo u prvih devet mjeseci prošle godine Hrvatska je Njemačkoj isporučila poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 45 milijuna američkih dolara. To je oko četiri posto ukupnog nacionalnog izvoza. Njemačka je za Hrvatsku, nakon susjeda, peta po važnosti trgovačka partnerica u ovom segmentu gospodarstva. Uz dječju hranu, začine, šećer i ajvar najtraženija su vina i likeri. Dokazuje to i zanimanje posjetitelja na štandu. Mario Konta već sada svodi pozitivnu bilancu nastupa na sajmu: "Imam popriličan broj njemačkih mušterija koje žude za proizvodima iz ponude naših ugostiteljskih objekata. Oni se ovdje na našem štandu osjećaju kao da su na godišnjem odmoru u Hrvatskoj."

Platforma za agrarni biznis i politiku

No, "Zeleni tjedan" u Berlinu, koji se ove godine održava po 74. put, nije samo tradicionalno stjecište gurmana nego i važna platforma za agrarni biznis i politiku. U tridesetak paviljona na preko 110 hektara površine predstavlja se 1.600 izlagača iz 56 zemalja s gotovo svih kontinenata. Dolazak je najavilo 150 najviših domaćih i stranih političara s izaslanstvima. Međunarodna konferencija ministara poljoprivrede, u čijem je radu sudjelovao i hrvatski predstavnik Božidar Pankretić, samo je jedan od tristotinjak popratnih stručnih skupova. Najviše od svega, međutim, ovaj je sajam poprište izravne i žive komunikacije s publikom.

Priprema za buduće sajamske nastupe

Upravo zbog toga učinkom svojega prvog sudjelovanja i promidžbe hrvatskog seoskog turizma na "Zelenom tjednu" zadovoljan je i Drago Kezele. Ipak priznaje: "Stjecanje novih turističkih navika je dugoročan proces. Mi smo ove godine došli u Berlin kako bismo vidjeli što znači jedna takva veza poljoprivredno-prehrambene proizvodnje s turizmom i kako bismo snimili situaciju da bismo, ako ocijenimo da bi to moglo funkcionirati, za ubuduće pripremili kvalitetan nastup kao zajednički projekt." – Trud koji se s obzirom na broj znatiželjnika nedvojbeno isplati. Organizatori do kraja sajma računaju s preko 400.000 posjetitelja.