Kriminal u Rusiji: U službi države

Dešavanja vezana za rat Rusije protiv Ukrajine zasjenila su ono što se dešava u samoj Rusiji. Upravo u ruskom kriminalnom podzemlju dolazi do tektonskih poremećaja, kaže Mark Galeotti, povjesničar i stručnjak za ruske tajne službe i organizirani kriminal. Ruska država se sve više oslanja na usluge kriminalnih mreža, stoji u Galeottijevom istraživačkom izvještaju "Nemirna vremena: Rusko podzemlje nakon invazije na Ukrajinu", koji je ovaj počasni profesor na Sveučilištu u Londonu objavio ovog tjedna u okviru projekta "Globalna inicijativa protiv transnacionalnih kriminalnih organizacija".

Organizirani kriminal u Rusiji je, prema njemu, prije invazije ruskih trupa, bio povezan s bandama u Ukrajini i, zajedno s njima, formirao je najveći kriminalni sindikat u Europi. Ali rat je uništio te veze. „Do veljače 2022. ruske i ukrajinske kriminalne grupe formirale su najmoćniji kriminalni ekosistem u Europi i kontrolirale lukrativnu rutu za krijumčarenje između Rusije i Zapadne Europe", navodi Galeotti citat iz jednog drugog izvještaja pod nazivom „Globalne inicijative". Nakon početka rata, neke od vodećih ličnosti ruskog podzemlja pridružile su se privatnoj vojsci "Wagner".

Pobjednici i gubitnici rata

Rat je promijenio cjelokupni status quo i, prije svega, odnos snaga između pojedinih grupa, piše Galeotti: „Glavni dobitnici su bile strukture koje su imale veze s Bjelorusijom, Armenijom i Centralnom Azijom, dok se među gubitnike ubrajaju velike transnacionalne kriminalne mreže kao što je Solncevskaja i Tambovskaja grupa".

Riječ je o dvjema najpoznatijim mafijaškim strukturama u Rusiji - jedna dolazi iz Moskve, a druga iz Sankt Petersburga. Tako su alternativni trgovački i krijumčarski putevi sada postali važniji. Tu se izdvajaju neke zemlje na Bliskom istoku, centralnoj Aziji i Turska, kaže Galeotti. "Možda ovo uopće nije dobar rat za ruske gangstere, ali to ne važi za sve", piše ovaj istraživač.

Veze između države i kriminalnog podzemlja u Rusiji cinično su zasnovane na uzajamnoj pomoći, objašnjava Mark Galeotti. Na primjer, kriminalne strukture su sve više uključene u nabavu mikročipova i drugih tehnologija neophodnih za rusku obrambenu industriju.

U svom izvještaju Galeotti citira jednog službenika Europola: "Ako pomažeš u krijumčarenju mikročipova, FSB jednim okom može zažmiriti kada je riječ o trgovini drogom, ljudima itd." Drugim riječima: ono što država ne želi ili ne može sama, prepušta ljudima iz kriminalnog miljea.

Osim nabavke sankcionirane robe, u taj segment spada i jednostavnija špijunaža, atentati i zastrašivanje neprijatelja Kremlja, posebno u inozemstvu, kaže on: „Bojim se da će se događati više tih stvari kako bi se izvršio pritisak na rusku dijasporu."

Kako kriminalci u Rusiji i dalje mogu biti od koristi za državu

Naredna uloga kriminalnih grupa sastoji se u tome da služe kao čuvari "crnih fondova" za državna izdvajanja u sjeni. Nakon početka rata i izolacije Rusije od strane Zapada, ruskim državnim akterima „otežano je financiranje operacija u Europi", objašnjava Galeotti. Granice između kriminalnog podzemlja i institucija države postaju sve nejasne i sve manje važne kako se ruska država sve više mora oslanjati na usluge aktera iz sjene. Kao primjer navodi se "državni" izvoz ukrajinskog žita sa okupiranih teritorija ili prodaja nafte koja zaobilazi zapadni embargo i to pomoću tankera koji isključuju svoje transpondere.

U Rusiji postaje sve neugodnije

Mark Galeotti je istovremeno ustanovio da se broj zločina u Rusiji, posebno onih koji uključuju upotrebu nasilja, dramatično povećava. To potvrđuju i zvanični statistički podaci ruskog Ministarstva unutrašnjih poslova, koji navode porast od 30 posto samo u 2022. godini - čak i ako se neki od njih doimaju nevjerodostojnim, poput iznenađujuće niske stope kriminala u Čečeniji i drugim republikama Sjevernog Kavkaza, naglašava Galeotti. Znakovito je pak da je Ministarstvo unutarnjih poslova Rusije nedavno odlučilo da više ne objavljuje takve statistike.

„Ako bi Putin odlučio suprotstaviti se organiziranom kriminalu, i dalje bi imao resurse za to", kaže Galeotti, napominjući da ruska država trenutno ne pokazuje takav interes. Istovremeno, u ruskom društvu se povećavaju problemi vezani za kriminal, na primjer, povećava se broj ratnih veterana koji se priključuju kriminalnom miljeu.

Na kraju, Galeotti identificira dva glavna rizika, koji su se, prema njegovom mišljenju, nadvili nad Rusijom: ono što on naziva „donbasizacijom", odnosno širenje bezakonja i beskrupuloznosti kao na okupiranim ukrajinskim teritorijama, i „nacionalizacija kriminala", odnosno prerastanje Rusije u mafijašku državu.

On smatra da je termin "mafijaška država" novinarski kliše i uvjeren je da on ne obuhvaća "ukupnu kompleksnost sustava" u Rusiji. On predlaže da se moderna Rusija usporedi sa srednjevjekovnom monarhijom, u kojoj se rivalski bojari bore za carevu naklonost i gdje "slovo zakona ima mnogo manju vrijednost od pragmatičnih saveza".