Krimski referendum 'izuzetno opasan'
17. ožujka 2014
Na Krimu, gdje se oko dvije trećine stanovništva izjašnjava kao Rusi, na referendum je izašlo 83% od oko 1,8 milijuna građana s pravom glasa. Kako je objavio predsjednik vlade Krima Sergej Aksjonov, u tom "povijesnom danu" se 95% birača izjasnilo za priključenje Rusiji.
Praktično već s prvim rezultatima kasno u nedjelju (16.3.) čule su se vrlo oštre kritike mnogih državnika sa Zapada. Njemački ministar vanjskih poslova Frank Walter Steinmeier je za televizijsku postaju ZDF izjavio kako će "Europa dati jasan i odlučan odgovor na ovaj referendum koji je očito kršenje međunarodnog prava." Njemački ministar je dodao kako su ove "pripreme Rusije za aneksiju" neprihvatljive i kako Europska unija i OESS pripremaju "sljedeći pravi korak" u ovoj "izuzetno opasnoj situaciji".
Oglasio se i Washington. Bijela kuća smatra kako "ishod referenduma koji je nastao u sjeni prijetnje nasiljem i zastrašivanjem ruskom vojnom intervencijom međunarodna zajednica neće priznati", objavio je glasnogovornik predsjednika Jay Carney.
Slično se čulo i iz Bruxellesa: Predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy i predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso su objavili kako referendum na Krimu smatraju "ilegalnim". On je protivan Ustavu Ukrajine i pravilima međunarodnog prava. Već sinoć je 28 veleposlanika članica Europske unije pripremilo "ciljane sankcije", a ovog ponedjeljka će o tome razgovarati i ministri vanjskih poslova EU-a. Konačno će o posljedicama na ovaj čin biti odlučeno na sastanku na vrhu EU-a koncem ovog tjedna.
Moskva se drži svojih stavova
S druge strane, ruski predsjednik Putin je u telefonskom razgovoru i s njemačkom kancelarkom Merkel i američkim predsjednikom Obamom još jednom odbacio optužbe Zapada i uporno tvrdi kako je referendum bio "pravovaljan" i u "potpunoj suglasnosti s međunarodnim pravom". Na zahtjev da na Krim dođu promatrači OESS-a je ruski predsjednik odgovorio protuprijedlogom da se promatrači pošalju u čitavu Ukrajinu kako bi "zaštitili osobe ruskog govornog područja od nasilja ultranacionalista i radikalnih skupina".
Ipak, i u razgovoru s Obamom je Putin izrazio želju "zajednički potražiti put" za stabilizacijom stanja u čitavoj Ukrajini. Jer iako je referendum prošao tek uz usamljene incidente, stanje na Krimu je izuzetno napeto. Tamo se u vojarnama nalaze ukrajinski vojnici koji su okruženi sada već s oko 22 tisuće ruskih vojnika. Kako je objavila ukrajinska strana, njihov zapovjednik pomorskih snaga Sergej Gaiduk je postigao dogovor s ruskim ministrom obrane Sergejem Šoiguom o prestanku blokade vojarni i uporišta i kako neće biti neprijateljstava do 21. ožujka. Kako javljaju međunarodne novinske agencije, taj dogovor još nije potvrdila ruska strana.