1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Kriv je uvijek netko drugi

28. svibnja 2011

Tko je više kriv? Tko je više ubijao? Tko su žrtve? U Hrvatskoj, Srbiji i BiH se na ova pitanja različito odgovara mada su argumenti slični: svatko sebe vidi kao žrtvu, počinioci su uvijek na drugoj strani.

https://p.dw.com/p/11PpX
Ratna razaranja - tko je (koliko) kriv?
Ratna razaranja - tko je (koliko) kriv?Foto: Ognjen Alujevic

Naši generali, naši heroji - to je stav većeg dijela javnosti ne samo u Hrvatskoj već podjednako tako i u Bosni i Hercegovini ili u Srbiji. I naravno - većina je onda protiv izručenja optuženih generala Međunarodnom sudu za ratne zločine u Haagu. I 20 godina nakon raspada nekada zajedničke države se proces suočavanja s prošlošću ovija sopro, najčešće je potreban pritisak izvana.

Hrvatska u procijepu

Hrvatska je podijeljena kada se radi o suočavanju sa vlastitom prošlošću. Prošlog mjeseca izrečena je presuda trojici hrvatskih generala Anti Gotovini, Ivanu Čermaku i Mladenu Markaču. Borci za ljudska prava smatraju da takvi procesi predstavljaju šansu za suočavanje s prošlošću i šansu za proces pomirenja. Direktorica hrvatske nevladine organizacije „Dokumenta – Centar za suočavanje s prošlošću“ Vesna Teršelić nada se da će ta presuda podstaći i druge procese protiv ratnih zločinaca.

U iščekivanju presude Gotovini na Jelačićevom trgu u Zagrebu
U iščekivanju presude Gotovini na Jelačićevom trgu u ZagrebuFoto: AP

S druge strane, hrvatski veterani žestoko kritiziraju osudu Gotovine. Najglasniji među njima je Željko Sačić. On je ogorčen procesima protiv ratnih zločinaca, a u vezi s akcijom „Oluja“ Sačić kaže da svaki građanin Hrvatske zna povijesnu istinu: Domovinski rat im je bio nametnut, akcija „Oluja“ je bila je pravedna i u skladu s međunarodnim pravom. To je, kaže Sačić, bila „obrambena akcija protiv okupacije agresora iz Srbije, Crne Gore, JNA i jednog dijela pobunjenog srpskog stanovništva iz Hrvatske“.

„Ako nas proglase za ratne zločince, što će reći ljudi u Europi? Što će o nama misliti Nijemci? Izgledati će kao da je Hrvatska izgrađena na ratnim zločinima“, kaže taj veteran.

Za hrvatskog politologa i novinara Srđana Dvornika nacionalizam u hrvatskom društvu još uvijek je duboko ukorijenjen. On kritizira općeprihvaćeno mišljenje kako „naši“ nisu krivi. „Danas znamo da je u akciji „Oluja“ ubijeno 700 ljudi. Te činjenice se ignoriraju i te akcije se čak opravdavaju", kaže Dvornik.

Osrtala su samo imena (Kozarac u BiH)
Osrtala su samo imena (Kozarac u BiH)Foto: DW/Maksimovic

BiH: mi smo (uglavnom) bili žrtve

„Naravno da je važno to da li čovjek ima jednu ili hiljadu mrlja na odijelu. Tijekom četiri godine rata legalne bosanske vojne postrojbe počinile su manje zločina nego ilegalne srpske grupacije za samo jedan sat“, kaže Bakir Izetbegović, član predsjedništva BiH. Po njegovom mišljenju međutim, iako su Srbi više krivi, i Bošnjaci su tijekom ratnih dešavanja činili zločine. Zbog toga "uprkos užasnoj prošlosti svi sada moramo gledati u budućnost", smatra on.

Mišljenje u javnosti je međutim drugačije - glasovi pomirenja još nisu dovoljno glasni. BiH je i nadalje duboko podeljena. Ima škola u kojima đaci iz različitih etničkih grupa idu u različite razrede, podjela između srpskog, hrvatskog i bošnjačkog naroda duboko je zadrla u sve pore društva. Političari koji propagiraju dijalog nisu baš omiljeni.

Srbija na početku procesa

Srbija sada otvara novi stranicu svoje povijesti, rekao je predsjednik Srbije Boris Tadić na dan kada je uhićen Ratko Mladić (26.5.2011.). Stav javnosti se međutim ne može promijeniti od danas do sutra.

Uhićenje Ratka Mladića je važan korak za suočavanje s prošlošću u Srbiji
Uhićenje Ratka Mladića je važan korak za suočavanje s prošlošću u SrbijiFoto: AP

Direktorica nevladine organizacije „Fond za humanitarno pravo“ Nataša Kandić kaže da za Srbiju tek sad počinje pravo suočavanje sa vlastitom prošlošću. „Sada imamo vrlo konkretnu raspravu u koju je uključeno čitavo društvo. Ovdje se to do sada nije dogodilo, iako su donijete vrlo važne presude i osuđen čitav nekadašnji vrh Republike Srbije. Taj proces tranzicijske pravde ide vrlo sporo, čak ponekad i korak unazad“, naglašava Nataša Kandić.

Na vijest o uhićenju Ratka Mladića ljudi na ulicama Beograda reagirali su različito - dok su jedni izražavali zadovoljstvo time što je Mladić konačno dospio pšred lice pravde, drugi smatraju da tu predstavlja izdaju srpskih nacionalnih interesa. A sudeći po anketi Nacionalnog savjeta za suradnju sa Haškim tribunolom, provedenoj sredinom svibnja, 51 posto ispitanika smatra da Ratko Mladić ne bi trebao biti izručen Haškom tribunalu. Za njih 40 posto Rartko Mladić je i danas heroj.

Autorke: R. Breuer / M. Dikić / D. Roščić

Odg. ur.: Z. Arbutina