Kriza na Krimu dijeli i Crkvu

Rusko ministarstvo vanjskih poslova je zabrinuto. Navodi da u Ukrajini vlada "atmosfera etničke i vjerske netolerancije", kako je to objavljeno u priopćenju u utorak (25.3.2014.). Već krajem veljače se rusko ministarstvo vanjskih poslova iskazalo zabrinutim za "vjerski mir" u susjednoj Ukrajini. Tada je navedeno da su upućene prijetnje svećenicima Ukrajinske pravoslavne crkve, koja je izravno podređena Moskovskom patrijarhatu. Dokaza za to nije bilo. Ni Crkva u Kijevu, a ni njezina moskovska zaštitnica se nisu žalile.

Raskol Crkve nakon raspada Sovjetskog Saveza

Pravoslavne crkve u Moskvi i Kijevu očito se zbog krize u Ukrajini nalaze pred najvećim izazovom u proteklih nekoliko desetljeća. Kad se raspao Sovjetski Savez 1991., i pravoslavlje u Ukrajini je doživjelo svoj raskol. Otada u toj istočnoeuropskoj zemlji postoje tri pravoslavne Crkve.

Oko polovice pravoslavnih vjernika okuplja Ukrajinska pravoslavna crkva Moskovskog patrijarhata. Ona unutar Ruske pravoslavne crkve ima autonomni status. Pored toga djeluju Ukrajinska pravoslavna crkva Kijevskog patrijarhata i Ukrajinska autokefalna crkva. Obje nisu priznate od pravoslavnih crkava u svijetu. A također postoji još i Ukrajinska grkokatolička crkva, koja je podređena Rimu, i koja je prije svega jaka u zapadnoj Ukrajini.

Crkva je oprezna jer ne želi otjerati vjernike

Aneksija ukrajinskog poluotoka Krima od strane Rusije je opasnost za dosadašnje uske veze Kremlja i Crkve u Rusiji. Kad je ruski predsjednik Vladimir Putin 18. ožujka 2014. pred oba doma parlamenta držao svoj govor o Krimu, crkveni starješina, Patrijarh Kiril, nije bio nazočan. Sljedećeg dana je Sveti Sinod, najviši crkveni gremij, donio dokument u kojemu se ne zauzima jasno stav o tome je li Krim dio Rusije.

Sinod je umjesto toga pozvao na mir i poručio da se "problemi u odnosima između bratskih naroda Rusije i Ukrajine ne smiju riješiti oružjem i protiv volje ljudi". Također nije jasno rečeno što će se sada dogoditi s parohijama Ukrajinske pravoslavne crkve na Krimu.

Stručnjaci poput Thomasa Bremera sa Sveučilišta u Münsteru to ponašanje obrazlažu time da su u vjernici Moskovskog patrijarhata u Ukrajini podijeljeni po pitanju Krima. "Crkva bi, ukoliko bi sada stala na jednu stranu otjerala iz svojih redova dio vjernika", kaže Bremer u razgovoru za Deutsche Welle. Stručnjak za pravoslavlje, Nikolaj Mitrokhin, u svojoj analizi ide još dalje. "Okupacija Krima bi mogla potpuno pokvariti odnose između Ruske pravoslavne crkve i njoj podređene Ukrajinske pravoslavne crkve", kaže u razgovoru za DW taj znanstveni suradnik na Sveučilištu u Bremenu. Jer Ukrajinska pravoslavna crkva je, kaže on, jasno osudila aneksiju Krima. Mitrokhin je uvjeren da će noviji događaji ubrzati daljnji raskol između Crkava u Kijevu i Moskvi.

Uloga Crkve u Putinovom projektu integracije

Ukoliko bi do toga došlo, bio bi to ujedno težak udarac za predsjednika Rusije Putina, smatraju promatrači. Jer, on se pri gospodarskoj i kulturološkoj integraciji bivših sovjetskih republika već godinama oslanja na Rusku pravoslavnu crkvu. Ukrajina u toj Putinovoj strategiji zauzima ključnu ulogu, jer u Kijevu su i Rusi pokršteni krajem 10. stoljeća.

Putin i Kiril se po tom pitanju kreću u istom smjeru. Patrijarh je proteklih godina često putovao u Ukrajinu. Pritom je uvijek isticao da su Rusi i Ukrajinci dio takozvanog "Ruskog Mira" (ruskog svijeta). Tako se naziva ideja o duhovnoj i kulturnoj cjelini, koja prema mišljenju Kremlja seže izvan granica Rusije.

"Ta ideja je potpuno propala i diskreditirala se", smatra Mitrokhin. Ukrajinska pravoslavna crkva ne dopušta da ju Moskva instrumentalizira, dodaje on. U skoroj budućnosti će biti samo još riječi o tome hoće li Ruska pravoslavna crkva i Ukrajinska pravoslavna crkva krenuti putem "civiliziranog razvoda", prognoziraju stručnjaci.