Krize u svijetu pospješuju kupovinu oružja

Dok svijet potresaju krize i ratovi, globalna trgovina oružjem je u procvatu. Nijedna zemlja ne izvozi više oružja i vojne opreme od Sjedinjenih Američkih Država. I nijedna država ne kupuje toliko oružja kao Saudijska Arabija. Ovo su samo dva rezultata novog izvještaja Stockholmskog instituta za istraživanje mira SIPRI.

Ako usporedimo razdoblje od 2015. do 2019. s onim od 2010. do 2014., međunarodna trgovina oružjem je posljednjih pet godina porasla za dobrih 5%. U odnosu na razdoblje od 2005. do 2009. ona bilježi porast od čak 20%.

Međutim, trgovina oružjem rasla je različito od regije do regije. U krizno područje Bliskog Istoka prodano je 61% više oružja u posljednjih pet godina nego pet godina prije toga. Stručnjak za naoružanje Instituta SIPRI-a Pieter Wezeman smatra u razgovoru za DW da je to "zabrinjavajuće s obzirom na brojne sukobe na Bliskom istoku i opasnost od daljnje eskalacije krize između Irana i Saudijske Arabije".

SAD su i dalje glavni isporučioci oružja širom svijeta. Dodatno su povećali izvoz oružja za čak 23% u Saudijsku Arabiju - glavnu državu kupca američkog oružja i Ujedinjene Arapske Emirate koji su po kupovini oružja na trećem mjestu. Preko trećine oružja, kojim se trguje širom svijeta, dolazi iz američkih tvornica. S jedne strane, naglašava Wezeman, Sjedinjene Države imaju veliku industriju oružja i žele iskoristiti njen puni kapacitet. S druge strane, prodaja oružja važan je dio vanjske i sigurnosne politike Washingtona. "Oni izvoze oružje da bi dobili prijatelje i pronašli saveznike – ali i kako bi osigurali saradnju s drugim zemljama u vojnim operacijama", kaže ovaj analitičar Instituta SIPRI.

Rusija druga, ali daleko iza SAD

Rusija je i dalje drugi najveći svjetski izvoznik oružja. Međutim, daleko je iza SAD. Prodaja ruskog oružja se smanjila za 18% u posljednjih pet godina. Francuska se etablirala kao treći najveći izvoznik - sa 72% više izvezenog oružja i borbene opreme nego u posljednjih pet godina. Politički znanstvenik Max Mutschler iz Bonnskog međunarodnog centra za konverziju - BICC objašnjava ovo povećanje uspješnom prodajom borbenog aviona Rafal: „Bilo je tu većih poslovnih dilova, naročito s Egiptom, Katarom i Indijom. Kada se prodaju tako složeni, ultra moderni oružani sustavi - a to je posebno slučaj kod borbenih aviona i ratnih brodova - onda, naravno, to sa sobom povlači velike sume novca koje stalno rastu."

Njemačka je i dalje na četvrtom mjestu među najznačajnijim svjetskim izvoznicima oružja - što je čini jednom od pet zemalja, čiji izvoz predstavlja više od tri četvrtine globalne trgovine oružjem i vojnom opremom. Njemačka vlada voli naglasiti kako vodi "restriktivnu" politiku izvoza oružja no između 2015. i 2019. godine izvoz je porastao za 17%. I to premda je od jeseni 2018. obustavljen izvoz u Saudijsku Arabiju, važnu mušteriju njemačkih tvrtki, kao odgovor na ubojstvo saudijskog novinara Kashoggija u ambasadi ove zemlje u Turskoj.

Ekspert BICC-a Mutschler uočio je i nešto drugo, osim pukog povećanja izvoza njemačkog oružja: Njemačka također isporučuje značajne količine oružja zemljama koje nisu članice NATO-a, takozvanim trećim zemljama. "Na primjer, imamo Alžir na trećem mjestu kao treću najveću zemlju koja iz Njemačke uvozi oružje i to je zabilježeno u najnovijem SIPRI-izvještaju, naglašava Mutschler.

Stručnjak za kontrolu prodaje oružja pojašnjava da su Katar i Egipat također odnedavno važni uvoznici njemačkog oružja. "Posljednjih godina a posebno 2019. godine je udio trećih zemalja u kupovini oružja bio preko 50 posto. Tu spadaju i problematične treće zemlje – ako se osvrnemo na ljudska prava ili rat u susjednim zemljama poput Jemena. "Po mom mišljenju, nazvati politiku njemačke vlade u pogledu izvoza oružja restriktivnom vrlo je eufemistično", kaže Mutschler.

Njemački proizvođači oružja zadovoljno trljaju ruke

Pogled u posljednji izvještaj savezne vlade o izvozu oružja iz studenog 2019. godine to potvrđuje: Na primjer, u prvoj polovini 2019. godine odobren je izvoz oružja u Egipat u vrijednosti od preko 800 miliona eura, uključujući projektile i rakete, dijelove za rakete i sisteme za uzimanje cilja na nišan. Ujedinjenim Arapskim Emiratima odobrena je i prodaja radara za lokaliziranje i pronalazak ciljeva. Ova zemlja već godinama aktivno sudjeluje u krvavom ratu u Jemenu.

Armin Papperger, šef najveće njemačke kompanije za proizvodnju oružja "Rheinmetall", početkom ožujka se pokazao zadovoljnim "super ciklusom" u prodaji oružja i najavio skok profita. Prema medijskim izvještajima, odgovorni u kompaniji Rheinmetall istakli su da su došla "posebna vremena za nabavku oružja, municije i oklopnih vozila". Rheinmetall je firma broj 22 širom svijeta u isporuci ratnih oružanih sustava. Zadovoljna je što mnoge zemlje vide potrebu da obnove svoju vojnu mašineriju i što za to imaju na raspolaganju veliki budžet i to ne samo u okviru NATO-a, gdje nastoje ostvariti cilj od 2 posto izdvajanja za vojsku od svog bruto društvenog proizvoda.

Sipri istraživačima je važno da u svojim godišnjim izvještajima zabilježe dugoročne međunarodne trendove. Njihove vrijednosti mjere se volumenom prodaje odnosno količinom isporučenog i prodanog oružja. Zbog toga se u SIPRI izvještaju pojavljuju brojke o udjelu pojedinih zemalja na tržištu oružja a promjene se prikazuju u postocima.

Apsolutne brojke o transferu oružja u eurima ili dolarima nedostaju. Na zahtjev DW-a stručnjak SIPRI-a Wezeman procjenjuje da je obim međunarodne trgovine oružjem između 80 i 100 milijardi američkih dolara godišnje. Tako trgovina oružjem i vojnom opremom čini manje od jednog procenta svjetske trgovine. Dakle, argumenat da je trgovina oružjem važna za ekonomiju mnogih zemalja, ne čini se točnim.